Prava suvlasnika na uporabu objekta za stanovanje

Prema zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 u daljnem tekstu ZV) u članku 37. propisano je da je svaki suvlasnik vlasnik idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela. U članku 38. istoga zakona svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ak...
More

Prava i obveze prijevoznika iz ugovora o prijevozu osoba

Prema Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 41/2018, 98/19; u daljnjem tekstu ZPC) u članku 34. stoji da prijevoznik koji obavlja javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu u smislu ovoga Zakona dužan je: svoje prijevozne usluge pruţati svim korisnicima prijevoza bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima – donijeti i primjenjivati cjenik prijevoznih usluga i putnicima izdavati vozne karte sukladno cjeniku, koje mogu biti u tiskanom ili digitalnom obliku – obavljati javni linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu u skladu s ovim Zakonom, potpisanim ugovo...
More

O odgovornosti za štetu

ŠTO JE ODGOVORNOST ZA ŠTETU? Prema članku 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; u daljnjem tekstu: ZOO) stoji da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako se ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se vrijeđa pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Predmnjeva se obična nepažnja. Navodi se da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobno...
More

Pravo na rad na pola radnog vremena radi skrbi o djetetu i status roditelja njegovatelja

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20 – dalje u tekstu: ZRRP) u ovom smislu predviđa tri vrste mjera koje korisnik može koristiti: rad s polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Budući da se kod svih navedenih mjera govori o roditeljskim pravima radi njege djeteta, postoje prekluzivni rokovi na korištenje istih, a koji su između 6. i 9. mjeseca djetetovog života za rad s po...
More

Skrbništvo prema ObZ-u

Prema važećem Obiteljskom zakonu (NN 103/15, 98/19 – dalje u tekstu: ObZ) skrbništvo je oblik zaštite djeteta bez roditeljske skrbi, osobe lišene poslovne sposobnosti i osobe koja nije iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese. Osoba pod skrbništvom se naziva štićenik. Punoljetnom štićeniku lišenom poslovne sposobnosti skrbništvom se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su mu odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni. Skrbništvo prestaje smrću štićenika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbništvom. Prema čl. 247. ObZ ako osob...
More

Razvod braka i uzdržavanje

O POSTUPKU ZA RAZVOD BRAKA Prema čl. 47. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19 –  u daljnjem tekstu: ObZ, brak bez obzira na oblik u kojem je sklopljen prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. Prema čl. 50. st. 1. ObZ-a, razvod braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka. Prema čl. 455. st. 1. ObZ-a za suđenje u povodu prijedloga za sporazumni razvod braka nadležan je sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.  Po st. 2. ako je u bra...
More

Ostvarivanje naknade štete mirnim putem

KAKO STRANKA MOŽE ZAHTIJEVATI OD IZVOĐAČA NAKNADU ŠTETE OSIM PUTEM SUDSKOG POSTUPKA ? Prilikom kupnje proizvoda na webstranici proizvođača kućne opreme, kupac uobičajeno mora potvrditi slaže li se s odredbama općih uvjeta poslovanja prodavatelja. Na uvjete poslovanja primjenjuje se Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19)  i Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12). Nerijetko će se na web stranicama navoditi kako se opći uvjeti primjenjuju kao primarni i mandatorni izvor prava kojim se regulira pravni odnos između prodavatelja i kupca. Kupac j...
More

Isplata neisplaćene alimentacije

POSTOJI LI MOGUĆNOST NAKNADNE ISPLATE NEPLAĆENE ALIMENTACIJE? Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19; u daljnjem tekstu: OBZ) u članku 289. propisuje kako roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i koji nije plaćao alimentaciju za svoje maloljetno dijete, ima obvezu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Prema stavku 3. Istog članka, tražbina iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze. Nadalje, OBZ u članku 290. propisuje obvezu uzdržavanja punoljetnog dje...
More

Dijete kao uzdržavani član i promjene na poreznoj kartici

KADA SE DIJETE SMATRA UZDRŽAVANIM ČLANOM ?  Prema članku 14. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18 u daljnjem tekstu: Zakon o porezuu) djecom se smatraju djeca koje roditelji, mećehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Također, djetetom se smatra i dijete nakon završeta redovnog školovanja do prvog zaposlenja. Članak 17., stavak 1. propisuje da se u smislu ovoga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plać...
More

O kleveti

Kleveta iz čl. 149. Kaznenog zakona je kvalificirani oblik teškog sramoćenja. Ona sadržava sva obilježja teškog sramoćenja (iznošenje ili pronošenje pred drugim za nekoga difamantne činjenične tvrdnje), ali, osim toga, kao objektivno obilježje i neistinitost tvrdnje, a na subjektivnom planu počiniteljevo znanje da je tvrdnja neistinita. Stoga sve što je rečeno o činjeničnoj tvrdnji i o njezinu iznošenju i pronošenju kao obilježjima sramoćenja vrijedi u cijelosti i za klevetu. Teret dokazivanja neistinitosti tvrdnje, kao i počiniteljeva znanja da je tvrdnja neistinita, leži na privatnom tužite...
More

Ostvarivanje prava na isplatu plaće

Na temelju stavka 1. članka 90. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19; u daljnjem tekstu: ZR) poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Sukladno članku 14. ZR, ugovor koji je sklopljen usmeno, a tek kasnije sklopljen u pismenom obliku, sva prava i obveze stranke proizlaze već samim usmenim ugovorom stranaka. U stavku 2. članka 14. ZR-a, propisuje se da propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost usmenog ugovora.   Dal...
More

Osobna invalidnina, razlika između teškog i težeg invaliditeta i mogućnosti zaposlenja i smještaja osoba s invaliditetom

Koja je razlika između teškog i težeg invaliditeta? Razlika između teškog i težega invaliditeta, prema članku 40. stavku 1. Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 79/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), je da se teškim invaliditetom smatraju tjelesna, intelektualna, osjetilna ili mentalna oštećenja zbog kojih osoba ne može izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi jer je potpuno ovisna o brizi druge osobe. (npr. nesposobnost samostalnog kretanja i uz ortopedska pomagala, korištenje re...
More

Zaustavljanje vozila na gradskim stajalištima

TKO SE MOŽE ZAUSTAVLJATI NA GRADSKIM STAJALIŠTIMA TE KOLIKO DUGO VOZILO MOŽE BITI ZAUSTAVLJENO? Stavak 1. članak 1.  Zakona o sigurnosti na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17; u daljnjem tekstu: ZOSC) propisuje definicije osnovnih sastavnica prometa relevantnih za ovaj slučaj.  Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava na osobni ii motorni pogon a osobe s invaliditetom ii starije osobe, ako se pri tome ne kreću brzinom čovječjeg hoda. Članak 1. dalje definira osobni automobil, autobus i tramva...
More

Novčana naknada nakon prestanka radnog odnosa

IMA LI STRANKA PRAVO NA NOVČANU NAKNADU NAKON PRESTANKA RADNOG ODNOSA? Stavak 1. čl. 46. Zakona o tržištu rada (NN 118/18; u daljnjem tekstu: ZTR) propisuje da pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Nadalje, čl.47. st.1. ZTR-a ističe da pravo na naknadu stječe nezaposlena osoba kojoj je prestao radni odnos, ako se prijavi Zavodu za zapošljavanje i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, a 2. stavak istog č...
More

IZJAVLJIVANJE PRIGOVORA NA POSTUPANJE POLICIJE

Prema članku 5. stavku 1. Zakona o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19; u daljnjem tekstu: ZOP) fizička i pravna osoba koja smatra da je djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu. A u istom članku (5.), ali u stavku 2. navodi se da ta pritužba mora biti razumljiva i da mora sadržavati: ime,prezime i adresu podnositelja mjesto, vrijeme i opis djelovanja ili propuštanja djelovanja koj...
More

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA O TELEKOMUNIKACIJSKIM USLUGAMA BEZ PLAĆANJA NAKNADE ZA PRIJEVREMENI RASKID

PODNOŠENJE PRIGOVORA ZA PRUŽENU TELEKOMUNIKACIJSKU USLUGU Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17; u daljnjem tekstu: ZEK) u čl. 50. propisano je da krajnji korisnik odnosno u ovom slučaju stranka ima pravo podnijeti telekom operateru prigovor u vezi na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu. Prigovor se podnosi u pisanom ili elektroničkom obliku telekom operateru. Bitno je napomenuti da prigovor treba sadržavati sve činjenice i dokaze na kojima se on temelji. Rok za podnošenje prigovora je 30 dana od dana dospijeća računa za pružene usluge. T...
More

Podnošenje tužbe za razvod braka

O TUŽBI ZA RAZVOD BRAKA Stavak 1. članak 50. Obiteljskog Zakona (NN 103/15; u daljnjem tekstu: ObZ) propisuje da razvod braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka. Bračni drugovi su time zakonom isključivo legitimirani na ukidanje postojećeg pravnog odnosa, u ovome slučaju braka. Iznimku predstavlja članak 370. ObZ-a u kojem se punomoćniku stranke pruža mogućnost podnošenja tužbe, ali uz ograničenje da se u punomoći izričito navede koju tužbu punomoćnik može podnijeti, dakle tužbu za razvod braka. Dalje ObZ u članku 369. navo...
More

Promjena osobnog imena

Iz članka 2. Zakona o osobnom imenu (Narodne novine 118/12, 70/17; u daljnjem tekstu: ZOI) proizlazi da se osobno ime sastoji od imena i prezimena. Ime, odnosno prezime može se sastojati od više riječi. Osoba čije se ime ili prezime sastoji od više riječi, dužna je služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Ukoliko osoba u matici rođenih ima upisano osobno ime koje se sastoji od više riječi, može izjavom odrediti kojim će se riječima u osobnom imenu služiti u pravnom prometu. Izjava o tome kojim će se osobnim imenom osoba služiti u pravnom prometu, može se jedanput opozvati, a izjava ...
More

Utvrđivanje očinstva

O ZAKONSKOM OKVIRU ZA UTVRĐIVANJA OČINSTVA Prema Obiteljskom zakonu (Narodne novine 103/15; u daljnjem tekstu: OBZ) očinstvo se može utvrditi presumpcijom bračnog očinstva, priznanjem ili sudskom odlukom. Ukoliko očinstvo nije utvrđeno presumpcijom bračnog očinstva ili priznanjem, utvrđuje se sudskom odlukom. Iz članka 72. OBZ-a proizlazi ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta nije živa, tužba radi utvrđivanja očinstva podnosi se protiv njezinih nasljednika. U postupcima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili majčinstva ne primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređu...
More

Ugovor o darovanju

ŠTO JE UGOVOR O DAROVANJU? MORA LI BITI U PISANOM OBLIKU? KAKO ĆE STRANKA DOKAZATI NA SUDU DA JOJ JE SUPRUG DAROVAO AUTOMOBIL UKOLIKO NEMA PISANI UGOVOR O DAROVANJU, A ON JE UPISAN KAO VLASNIK TOG AUTOMOBILA? Prema članku  479. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje u tekstu: ZOO), ugovor o darovanju nastaje kada se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Darovanjem se smatraju također oprosti i isplata duga uz dužnikovu suglasnost. Darovanjem se ne smatraju odricanje od nasljedstva,...
More

Vlastita imovina i bračna stečevina

ŠTO JE VLASTITA IMOVINA, A ŠTO JE BRAČNA STEČEVINA? Prema članku 35. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, dalje u tekstu: ObZ) bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. U članku 36. ObZ-a navedeno je kako je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Također, dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine osim a...
More

Ustup tražbine i ovrha

ŠTO JE USTUP TRAŽBINE (CESIJA)? Sukladno članku 80. stavcima 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; u daljnjem tekstu: ZOO) vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na njega svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi ili se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga. Nadalje, članak 81. stavak 1. ZOO-a propisuje da s tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate, ugovornu kaznu i sl...
More

Etažno vlasništvo i otklanjanje nedostataka na teret sredstava pričuve

O SUSTAVU OSTVARIVANJA OTKLANJANJA NEDOSTATAKA STANA NA TERET SREDSTAVA PRIČUVE Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu :ZV) u članku  90. definira zajedničku pričuvu kao namjenski vezanu zajedničku imovinu svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjenu za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. U Uredbi o održavanju zgrada ( NN 64/1997-1002, u daljnjem tekstu : Uredba u članku 2. propisano je...
More

(Kronične) bolesti i skraćeno radno vrijeme

MOŽE LI RADNIK RADITI SKRAĆENO, PRIMJERICE ČETIRI ILI OSAM SATI? Članak 7. stavak 3. Zakona o radu NN 93/14, 127/17, 98/19 (u daljnjem teksu: ZoR) navodi da je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava  zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Kako je stranka noćni, ali i smjenski radnik, ZoR u članku 69. stavak 6. propisuje da noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata. Također, stavak 7. istog...
More

Pravo služnosti puta

ŠTO JE PRAVO SLUŽNOSTI PUTA? Prema članku 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. U čl. 190. ZV-a navodi se kako vlasnik povlasne n...
More