Na temelju stavka 1. članka 90. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19; u daljnjem tekstu: ZR) poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Sukladno članku 14. ZR, ugovor koji je sklopljen usmeno, a tek kasnije sklopljen u pismenom obliku, sva prava i obveze stranke proizlaze već samim usmenim ugovorom stranaka. U stavku 2. članka 14. ZR-a, propisuje se da propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost usmenog ugovora.
Dalje ZR-u u članku 93. navodi kako je poslodavac dužan najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Stavak 3. članak 93. ZR- a navodi da je obračun plaće ovršna isprava, dok stavak 1. članak 229. ZR – a navodi kako je neizdavanje obračuna plaće jedan od najtežih prekršaja poslodavca za koji je propisana kazna do 100.000,00 kn.
Obračun plaće je ovršna isprava temeljem koje se bez provođenja parničnog postupka može rješenjem o ovrsi odrediti ovrha. Odredbama Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, u daljnjem tekstu: OZ) radniku je omogućeno podnijeti obračun neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine izravno na naplatu Financijskoj agenciji (FINA – i). Da bi radnik mogao pokrenuti ovrhu u Financijskoj agenciji, potrebno je uz zahtjev za izravnom naplatom priložiti valjani obračun dugovane, a neisplaćene plaće.
Ako poslodavac ne želi izdati valjani obračun, moguće ga je prijaviti Inspektoratu rada (adrese i kontakti na http://www.mrms.hr/kontakt/imenik-ministarstva/), koji može narediti poslodavcu da radniku dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, odnosno obračun s propisanim sadržajem. U prijavi je potrebno navesti podatke o poslodavcu (naziv i adresa sjedišta poslodavca), kao i osobne podatke radnika (ime i prezime, adresu stanovanja, kontakt broj telefona/mobitela), kako bi ga inspektor rada mogao kontaktirati u slučaju potrebe ili izvijestiti o rezultatima nadzora. Bez valjanog obračuna, plaću je moguće ostvarivati jedino u odgovarajućem sudskom postupku.
Izmjenama OZ-a iz 2014. godine određen je i prioritet pri naplati za ove tražbine te se ovrha na temelju obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu poslodavca, osim u slučaju zakonskog uzdržavanja djeteta. Na taj način omogućava se radniku prvenstveno namirenje neisplaćenih plaća na računu poslodavca, prije ostalih vrsta tražbina.
Članak 132. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18; u daljnjem tekstu: KZ) propisuje da je neisplata plaće kazneno djelo, za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, te je protiv poslodavca moguće podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno.
OSIJEK PRO BONO, lsitopad 2019.