Kako bi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u potpunosti bio operativan i služio svrsi kojoj je namijenjen, potrebno je informirati građane Republike Hrvatske i druge osobe, o mogućnosti pružanja besplatne pravne pomoći, odnosno pružanja pravne pomoći čije troškove snosi RH, a sve u cilju omogućavanja pristupa sudovima i drugim tijelima pod jednakim uvjetima.
Besplatna pravna pomoć (u daljnjem tekstu: pravna pomoć) predstavlja učinkovit model pomoći socijalno ugroženim građanima putem kojega se omogućava ili olakšava pristup sudovima i drugim tijelima na način da Republika Hrvatska, djelomično ili potpuno, snosi troškove njihove pravne zaštite. Sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13, 98/19 , u daljnjem tekstu: Zakon) nastoji se ostvariti djelotvorna pravna zaštita, odnosno omogućiti pristup sudovima i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.
KORISNIK PRAVNE POMOĆI
KORISNIK PRAVNE POMOĆI fizička je osoba koja koristi mogućnost pružanja pravne pomoći, a ispunjava sve pretpostavke koje su propisane Zakonom. Potencijalnim korisnicima smatraju se: hrvatski državljani, djeca koja nemaju hrvatsko državljanstvo, a u Republici Hrvatskoj su zatečeni bez pratnje odgovorne osobe, stranci na privremenom boravku u RH (uz ispunjenje načela uzajamnosti), stranci na stalnom boravku u RH, stranci pod privremenom zaštitom, stranci koji nezakonito borave u RH i stranci na kratkotrajnom boravku u RH (u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku), tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u RH.
PRUŽATELJI PRAVNE POMOĆI
PRUŽATELJI PRAVNE POMOĆI su upravna tijela, ovlaštene udruge, visoka učilišta i odvjetnici koji, ovisno o vrsti pravne pomoći koja se traži ili odobrava, u skladu s pravnim propisima pružaju pravnu pomoć i na taj način pomažu građanima da se upoznaju sa svojim pravima i pravnom situacijom ili da u odgovarajućim procedurama ostvaruju svoja prava.
VRSTE PRAVNE POMOĆI
Pravna pomoć pruža se kao PRIMARNA ILI SEKUNDARNA, a razlika se odnosi na oblik pravne pomoći koju potencijalni korisnik nastoji ostvariti (pravna informacija/sastavljanje podnesaka/zastupanje), tijelo koje ju pruža, pretpostavke koje podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć mora ispuniti te postupak ostvarivanja.
PRIMARNA PRAVNA POMOĆ
PRIMARNA PRAVNA POMOĆ obuhvaća:
- davanje opće pravne informacije kao opće upute o pravnom uređenju pojedinog područja,
- davanje pravnog savjeta kao cjelovite upute o načinu ostvarenja i zaštite prava,
- sastavljanje podnesaka (pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama),
- zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima,
- pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješavanju sporova.
PRIMARNA PRAVNA POMOĆ PRUŽA SE u svakoj pravnoj stvari ukoliko su ispunjene Zakonom propisane pretpostavke:
- podnositelj zahtjeva ne raspolaže znanjem potrebnim za ostvarenje svojih prava,
- pomoć mu nije osigurana temeljem posebnih propisa,
- podneseni zahtjev nije očito neosnovan,
- materijalne prilike podnositelja zahtjeva su takve da bi plaćanjem stručne pravne pomoći mogao ugroziti vlastito uzdržavanje i uzdržavanje članova svog kućanstva.
ČLANOVIMA KUĆANSTVA SMATRAJU SE :
- bračni/izvanbračni drug,
- djeca,
- ostali srodnici u pravoj i pobočnoj liniji,
- srodnici po tazbini,
- druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva te zajedno snose troškove i zadovoljavaju potrebe zajedničkog života.
Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju (najkasnije do navršene 26. godine života).
POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRIMARNE PRAVNE POMOĆI
Ukoliko potencijalni korisnik ispunjava navedene pretpostavke, postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći može pokrenuti izravnim obraćanjem i iznošenjem pravnog problema pružatelju primarne pravne pomoći (telefonski/elektroničkom poštom ili u službenim prostorijama pružatelja). Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela, ovlaštene udruge i pravne klinike. Upravno tijelo Osječko-baranjske županije koje pruža primarnu pravnu pomoć je Odjel za besplatnu pravnu pomoć (Županijska ulica, 4) s ispostavama u Donjem Miholjcu (Vukovarska ulica, 1) i Našicama (Trg dr. Franje Tuđmana, 7). Popis i kontakt podatci ovlaštenih udruga i pravnih klinika koje pružaju primarnu pravnu pomoć mogu se pronaći u Registru pružatelja primarne pravne pomoći koji je javan te svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u njegov sadržaj putem internetske stranice Ministarstva pravosuđa ili u službenim prostorijama Misnistarstva pravosuđa.
SEKUNDARNA PRAVNA POMOĆ
Uz primarnu pravnu pomoć, pravni poredak Republike Hrvatske osigurava i tzv. sekundarnu pravnu pomoć koja, uz davanje pravnih savjeta, obuhvaća i:
- sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
- sastavljanje podnesaka i zastupanje u sudskim postupcima,
- pravnu pomoć u mirnom rješavanju sporova,
- oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i troškova sudskih pristojbi.
Potencijalni korisnik sekundarnu pravnu pomoć može zatražiti ukoliko su ispunjene sljedeće pretpostavke:
- podnositelj zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć nema sposobnost samostalno se zastupati,
- u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen njegov zahtjev zbog namjernog davanja netočnih podataka,
- pravna pomoć nije mu osigurana temeljem posebnih pravnih propisa,
- ukoliko bi plaćanjem stručne pravne pomoći mogao ugroziti svoje uzdržavanje i uzdržavanje članova svog kućanstva.
Također, nikada ne smije biti riječ o obijesnom parničenju. Dodatno, sekundarna pravna pomoć pruža se u složenijim postupcima, a prema Zakonu to su postupci koji se tiču stvarnih prava (osim zemljišnoknjižnih postupaka), radnih odnosa, obiteljskih odnosa (osim ukoliko se radi o sporazumnom razvodu braka u kojem bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti) te postupci i postupci osiguranja kada se radi o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi za koje se prema Zakonu može odobriti pravna pomoć. Sekundarna pravna pomoć pruža se i u postupcima mirnog rješenja spora te iznimno i u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi i životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva. Također, dodatna pretpostavka koja mora biti ispunjena da bi sekundarna pravna pomoć bila odobrena tiče se imovnog stanja podnositelja zahtjeva – ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva mjesečno ne smiju prelaziti, po članu kućanstva, iznos proračunske osnovice (koja za 2020. godinu iznosi 3.326,00 kuna) te ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne smije prelaziti iznos od 60 proračunskih osnovica.
Iznimno, sekundarna pravna pomoć bit će pružena i ukoliko pretpostavke u pogledu imovnog stanja nisu ispunjene: ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom te ako dio ukupnog prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi iznos proračunske osnovice, odnosno iznos 60 proračunskih osnovica. Sekundarna pravna pomoć može biti odobrena i bez utvrđivanja imovnog stanja, no samo ukoliko je podnositelj zahtjeva: dijete koje ostvaruje pravo na uzdržavanje, žrtva kaznenog djela nasilja koje ostvaruje pravo na naknadu štete, korisnik pomoći za uzdržavanje te korisnik prava na opskrbninu i članovi njihovih obitelji.
Prilikom utvrđivanja imovnog stanja, u obzir neće biti uzeti: doplatak za djecu i primitci za novorođeno dijete, potpore dane zbog uništenja imovine tijekom ratnih događanja/elementarnih nepogoda/za slučaj smrti radnika ili člana kućanstva radnika ili bolovanja radnika/zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja. Također, u obzir neće biti uzeti ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva tog nasilja, ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji u postupku sudjeluju kao protivnici podnositelja zahtjeva, dio nekretnine u kojoj podnositelj zahtjeva živi i koji je nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba, vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti, a koja je neophodna za osiguranje minimalnih životnih uvjeta podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva te predmeti koji su izuzeti od ovrhe. Prilikom odlučivanja o pružanju sekundarne pravne pomoći utvrđuje se imovno stanje podnositelja zahtjeva za 12 mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.
TKO PRUŽA SEKUNDARNU PRAVNU POMOĆ ?
Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici (prema redoslijedu s popisa odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore), a postupak ostvarivanja ove vrste pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva (osobno ili putem pošte) upravnom tijelu koje je nadležno prema prebivalištu/boravištu podnositelja zahtjeva. Zahtjev je potrebno podnijeti na propisanom obrascu, a sastavni dio je i suglasnost podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva kojim dopuštaju uvid u sve podatke koji se tiču njihovih ukupnih prihoda i imovine. O podnesenom zahtjevu nadležno upravno tijelo dužno je odlučiti u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva. Iznimno, ukoliko bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje, upravno tijelo dužno je o zahtjevu odlučiti u kraćem roku, odnosno u roku koji podnositelju omogućuje pravodobno poduzimanje radnje za koju je zatražio sekundarnu pravnu pomoć. Ukoliko sekundarna pravna pomoć bude odobrena, odluku o odobravanju pružanja pomoći, podnositelj zahtjeva dostavit će odvjetniku koji je naveden u samoj odluci.