Koja je razlika između teškog i težeg invaliditeta?
Razlika između teškog i težega invaliditeta, prema članku 40. stavku 1. Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 79/14, u daljnjem tekstu: Pravilnik), je da se teškim invaliditetom smatraju tjelesna, intelektualna, osjetilna ili mentalna oštećenja zbog kojih osoba ne može izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi jer je potpuno ovisna o brizi druge osobe. (npr. nesposobnost samostalnog kretanja i uz ortopedska pomagala, korištenje respiratora, hranjenje putem sonde). Težim invaliditetom, prema odredbi članka 40. stavku 3. Pravilnika, smatraju se tjelesna, intelektualna, osjetilna ili mentalna oštećenja zbog kojih je osobi prijeko potrebna trajna pomoć i njega druge osobe u punom opsegu. Ako centar za socijalnu skrb ili njegova podružnica ili služba nadležna za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, na osnovi postojeće medicinske i druge dokumentacije prethodno vještačene osobe po tijelima vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, nije u mogućnosti na nedvojben način utvrditi postojanje teškog invaliditeta, zaključkom će zatražiti mišljenje mjerodavnog prvostupanjskog tijela vještačenja, uz dostavu obrasca Nalaz i mišljenje i dokumentacije na osnovi koje je donijet.
Postoji li mogućnost da građani postave zahtjev za promjenom primanja doplatka za njegu i pomoć u osobnu invalidninu, kome se građani mogu obratiti i na koji način?
Sukladno članku 54. stavku 3. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17), pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona ili na temelju drugih propisa. Članak 100. stavak 1. istoimenog Zakona propisuje da o priznavanju prava u sustavu socijalne skrbi na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratnu naknadu, naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelje, nakadu do zaposljenja i socijalne usluge rješenjem odlučuje centar za socijalnu skrb. Stavkom 4. propisano je da za priznavanje prava u sustavu socijalne skrbi iz stavka 1. ovoga članka mjesno je nadležan centar za socijalnu skrb osnovan za područje na kojem stranka ima prebivalište. Nakon podnošenja zahtjeva nadležnom centru za socijalnu skrb osoba se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Središnji državni portal – https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/pravo-na-osobnu-invalidninu/1802).
Što znači pojam „trajne promjene“ u zakonskoj odredbi Zakona o socijalnoj skrbi u članku 54. stavku 1. koji propisuje osobnu invalidninu?
Prema odredbama članka 41. Pravilnika trajnom promjena u zdravstvenom stanju postoji kada se zbog tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog ili mentalnog oštećenja ili rijetke ili maligne bolesti koje neposredno ugrožavaju život, suvremenim liječenjem i suvremenim rehabilitacijskim postupcima ne može postići poboljšanje u zdravstvenom stanju osobe. (npr. nesposobnost samostalnog kretanja i uz ortopedska pomagala, korištenje respiratora, hranjenje putem sonde). Posljednja mjerila se uzimaju u obzir i pri utvrđivanju postojanja teškog invaliditeta.
Koje su mogućnosti zaposlenja za osobe s invaliditetom?
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18) u članku 7. stavku 1. propisuje da se osobe s invaliditetom mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima, uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajanog postupka te obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada. Stavkom 3. ovog članka utvrđeno je da na otvorenom tržištu rada osoba s invaliditetom može se zaposliti bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost (zapošljavanje bez potpore ili podrške). Osim navedenog, osoba može biti zaposlena uz korištenje određene financijske potpore ili zaposlena uz korištenje određene stručne podrške, odnosno može biti zaposlena uz korištenje potpore i podrške, ovisno o utvrđenom nalazu i mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Je li moguće dodijeliti kuću ili stan na korištenje invalidnoj osobi kojoj nije oduzeta radna sposobnost te što je potrebno od dokumentacije?
Prvo od dva moguća rješenja jest pravo stranke na socijalnu uslugu privremenog smještaja ili dugotrajnog smještaja,ovisno o procjeni potreba korisnika od strane nadležnog centra za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: CZS). Navedeno pravo proizlazi iz Zakona o socijalnoj skrbi: (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17; u daljnjem tekstu ZSS). U članku 87. stavak 1. ZSS-a navodi se definicija smještaja kao vrsta socijalne usluge koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.
Privremeni smještaj priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom te se kao takav ne može pružati u obiteljskom domu što proizlazi iz čl. 88. st. 1. i 2. ZSS-a.
Dugotrajni smještaj priznaje se osobi s invaliditetom, tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, sukladno dobi, vrsti i stupnju oštećenja kada nije moguće osigurati skrb u obitelji pružanjem odgovarajućih izvaninstitucijskih oblika skrbi što proizlazi iz čl. 93. st. 3. ZSS-a.
Kako bi potencijalni korisnik ostvario svoje pravo, prethodno mora podnijeti zahtjev nadležnom CZS. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog CZS prema prebivalištu potencijalnog korisnika.
Navedeno rješenje socijalne usluge privremenog ili dugotrajnog smještaja, stranci može biti omogućeno tijekom cijele tekuće godine (dakle u razumnom roku), no ono nije dugoročne naravi. Naime, trajanje smještaja ovisi o daljnjim procjenama nadležnog CZS.
Navedenim stranka bi izgubila pravo na doplatak za pomoć i njegu jer ZSS u čl. 2 propisuje razloge zbog kojih se doplatak za pomoć i njegu ne može priznati te kao jedan od razloga navodi smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.
Drugo moguće rješenje jest stambeno zbrinjavanje koje se osigurava uz pomoć države osobama koje se zbog socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne mogu stambeno zbrinuti po tržišnim uvjetima ili na drugi način, što proizlazi iz članka 2. odredaba Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN 106/18; u daljnjem tekstu: ZSZPP).
Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati, a koje je definirano posebnim propisom ili aktom donesenim na temelju toga propisa (članak. 2. odredba ZSZPP-a). Konkretno područje na kojem se nalazi stranka (Valpovo) ulazi u tu definiciju te je Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 132/2017) prema stupnju razvijenosti smještena u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispod prosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.
Pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ZSZPP-a može se ostvariti na sljedeće načine (u daljnjem tekstu: model stambenog zbrinjavanja):
1. najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu;
2. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće;
3. darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika;
4. darovanjem građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu korisnika;
5. darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju što proizlazi iz članka 7. ZSZPP-a.
Uvjet za stambeno zbrinjavanje je taj da nemate u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske ili na području država nastalih raspadom bivše SFRJ ili drugim državama u kojima boravite, ili da istu niste prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja prijave na listu prvenstva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, odnosno da niste stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca na području Republike Hrvatske ili niste ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po nekom drugom propisu ili niste ostvarili drugo srodno pravo na području država u kojima boravite i u kojima ste boravili što proizlazi iz članka 8. ZSZPP-a.
Stranka može ostvariti pravo prijavom na natječaj za stambeno zbrinjavanje koji se podnosi nadležnom uredu državne uprave u županiji Rok za podnošenje prijave za stambeno zbrinjavanje je od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine.
Potrebna dokumentacija:
- ime i prezime podnositelja prijave te ime i prezime svih članova obitelji za koje se podnosi prijava
- broj OIB-a podnositelja prijave i svih članova obitelji te JMBG ako ga podnositelj prijave posjeduje adresu prebivališta i/ili boravišta
- ime i prezime opunomoćenika za primanje pismena i njegova adresa (ako stranka živi u inozemstvu)
- naznaku i opis modela stambenog zbrinjavanja koji se traži
- vlastoručni potpis podnositelja prijave.
Navedeno rješenje stambenog zbrinjavanja koje se osigurava uz pomoć države, dugoročno rješava stambeno pitanje, no stranka na natječaj za stambeno zbrinjavanje može aplicirati tek u slijedećem ciklusu koji započinje 1. siječnja i traje do 31. siječnja nadolazeće godine. Navedeno rješenje je dugoročne naravi, no ne rješava trenutno stambeno pitanje.
OSIJEK PRO BONO, travanj 2019.