MOŽE LI RADNIK RADITI SKRAĆENO, PRIMJERICE ČETIRI ILI OSAM SATI?
Članak 7. stavak 3. Zakona o radu NN 93/14, 127/17, 98/19 (u daljnjem teksu: ZoR) navodi da je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Kako je stranka noćni, ali i smjenski radnik, ZoR u članku 69. stavak 6. propisuje da noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata. Također, stavak 7. istog članka navodi da ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. Nadalje, članak 71. stavak 3. ZoR – a propisuje da ako je rad organiziran u smjenama, a uključuje i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan. Prema članku 72. stavak 1. ZoR – a poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni. Isto tako, stavkom 2. dužan je noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba. Prema stavku 3. noćnom radniku, poslodavac je dužan prije početka toga rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede, dok stavkom 4. postoji iznimka za noćnog radnika koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu, tada se zdravstveni pregled obavlja u skladu s tim propisima. Nadalje, stavkom 6. je određeno da ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada. Ukoliko poslodavac ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnog rada, tada mu je na temelju stavka 7., dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Sukladno članku 62. stavak 7. ZoR – a poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na puno radno vrijeme za sklapanje ugovora na nepuno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.
O PRAVU NA NEPLAĆENI DOPUST?
ZoR člankom 87. stavcima 1. i 2. propisuje da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust za vrijeme kojega obveze iz radnoga odnosa ili u vezi s njim miruju. Primjerice, Pravilnik o radu Kliničkog bolničkog centra Osijek člankom 51. propisuje da se radniku može odobriti dopust bez naknade plaće do trideset dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan te da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova i to osobito iz razloga koji obuhvaćaju gradnju, popravak ili adaptaciju kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije za vrijeme kojeg radnikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju. U članku 52. naglašavaju da takav dopust odobrava ravnatelj (sanacijski upravitelj) ili osoba koju on ovlasti.
STJECANJE PRAVA NA MIROVINU USLIJED GUBITKA ILI SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI
Sukladno članku 56. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, u daljnjem tekstu: ZoMO) pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Članak 39. stavak 3. ZoMO-a kaže da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Sukladno člancima 123.- 129. ZoMO-a postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a vještačenje obavljaju vještaci Jedinstvenog tijela vještačenja u Zavodu za vještačenje.
Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema doktor medicine i zajedno je sa svojim mišljenjem dostavlja HZMO-u radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu. U postupku koji prethodi donošenju rješenja o pravu HZMO će od mjesno nadležne područne ustrojstvene jedinice, odnosno središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, pribaviti nalaz i mišljenje o osiguranikovoj radnoj sposobnosti, odnosno o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti i na temelju pribavljenog nalaza i mišljenja donijeti odgovarajuće rješenje.
OSIJEK PRO BONO, prosinac 2019.