„Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!“ prve su riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926. godine iz tadašnjeg studija Radio Zagreba. Božena Begović je u 20:30 sati najavila zvukove hrvatske himne, nakon čega je uslijedio govor dr. Sterna. Te davne večeri slušatelji su po prvi put uživali u zvukovima Beethovena, Haydna, Chopina, Rameaua, Saint- Saena i poslušali novosti. Pojava televizije se također smatrala fenomenom, a prva televizijska slika u Zagreb je stigla 15. svibnja 1956. godine. U Republici Hrvatskoj usluge javnog RTV sustava obavlja Hrvatska radiotelevizija. Djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređeni su Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, (Narodne novine broj 137/2010, 76/2016, 78/2016, 46/2017, 73/2017, 94/2018.; u daljnjem tekstu: Zakon o HRT-u) i propisima donesenim na temelju tog zakona. Hrvatska radiotelevizija po svom je osnivanju javna ustanova te je samim time nositelj svih prava,obveza i odgovornosti koje proizlaze iz Zakona o ustanovama (NN broj 76/93, 29/99, 47/99, 35/08, 127/19).
Tko su obveznici plaćanja mjesečne RTV pristojbe?
Zakonom o HRT-u određeno je tko su obveznici plaćanja RTV pristojbe. U čl. 34. navedeno je da svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu Zakonom. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik pri čemu se ovo odnosi i na vikendice i druge nekretnine koje kućanstvo ima u vlasništvu. Obveznici su također i fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu na osnovi prijamnika u motornom vozilu registriranom na njihovo ime. Kućanstvom se u smislu Zakona o HRT-u smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.). S obzirom na ovakvu zakonsku definiciju kućanstva u kontekstu naplate RTV pristojbe nejasno je zašto HRT studente koji borave u mjestu studiranja, nerijetko s drugim studentima, a čije troškove stanovanja, prehrane i života najčešće snose roditelji koji su već obveznici plaćanja pristojbe, u praksi kategorizira kao samostalne obveznike plaćanja pristojbe i ne libi se poduzimati radnje u cilju naplate mjesečne pristojbe od studenata. Tijekom istraživanja nije pronađena sudska presuda koja bi se odnosila konkretno na ovakvu interpretaciju kućanstva te je pitanje kakvo bi stajalište zauzeo nadležni sud kada bi netko tko je na ovaj način bio pozvan plaćati RTV pristojbu isto osporavao u sudskom postupku. Nadalje, osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a koja nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, obvezna je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku 15 dana od dana promjene. Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu za svaki prijamnik, osim u slučaju da uređaji za prijam radijskog ili audiovizualnog programa služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti kao i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa. Ne postoji mogućnost plaćanja paušalnog iznosa pristojbe, već pravne osobe plaćaju za svaki uređaj pojedinačno 80 kuna. Ovo je posebno nepovoljno za pravne osobe koje se bave djelatnostima za koje posjeduju više vozila, primjerice pravne osobe koje se bave upravljanjem, građenjem i održavanjem cesta, taksi prijevoz, putnički prijevoz, rent a car, i mnogi drugi. Iznimka od potonjih su pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu, plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja posebne pristojbe za te dodatne uređaje. Od plaćanja mjesečne pristojbe izuzete su osobe koje prijamnik odjave na način koji je HRT utvrdio posebnom Odlukom o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika, od 18. lipnja 2019. godine (u daljnjem tekstu: Odluka) te predškolske ustanove, osnovne i srednje škole za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti.
Propisano je također da HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u Republici Hrvatskoj te da se na vođenje i korištenje primjenjuju propisi o zaštiti osobnih podataka.
Način prijave prijamnika određen je Odlukom, a on se može prijaviti slanjem popunjenog obrasca običnom ili elektroničkom poštom, popunjavanjem obrasca na elektroničkom uređaju ovlaštene osobe – popunjavanjem obrasca koji koriste ovlaštene osobe na terenu u slučaju kada se ne može koristiti elektronički uređaj. Obrazac za prijavu propisan je i čini sastavni dio Odluke te se može naći na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije.
Na koji se način provodi kontrola plaćanja mjesečne pristojbe
Kontrola plaćanja mjesečne pristojbe u potpunosti je uređena Odlukom o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika koju Hrvatska radiotelevizija donosi samostalno na temelju Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Ipak, ispada da odredbe iz predmetne Odluke nisu uvijek u skladu s prisilnim propisima, potencijalno i sa samim Ustavom RH, o čemu će biti više riječi kasnije.
Točka 3.3. Odluke naglašava da je HRT ovlašten kontrolu plaćanja i naplatu mjesečne pristojbe obavljati neposredno putem vlastitih službi za kontrolu i naplatu, te ovlaštenih osoba, izvršitelja obrade s kojima je HRT zaključio odgovarajuće ugovore. Prikupljanje mjesečne pristojbe HRT obavlja putem financijskih institucija i institucija kartičnog poslovanja, kao i na drugi prikladan način. Nadalje, u točki 3.4. upozorava se kako je u slučaju dospjele, a neplaćene mjesečne pristojbe, HRT obvezan takvu dospjelu, a neplaćenu mjesečnu pristojbu naplaćivati opomenama odnosno prisilnim putem sukladno propisima koji reguliraju naplatu potraživanja mjesečne pristojbe prisilnim putem. Na zahtjev obveznika plaćanje pristojbe HRT može odobriti avansno plaćanje pristojbe za razdoblje od 12 mjeseci.
Mogu li obveznici plaćanja pristojbe odjaviti prijamnik i na koji se način provodi kontrola korištenja odjavljenih prijamnika
U Odluci je naglašeno da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe obvezan plaćati mjesečnu pristojbu sve dok prijamnik ne odjavi na način utvrđen predmetnom Odlukom. Zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe podnosi se HRT-u na službenom obrascu HRT-a koji čini sastavni dio Odluke. Ranije je obrazac za odjavu sadržavao tekst kojim se obveznik obvezuje ovlaštenoj osobi HRT-a svakodobno provođenje kontrole posjeda prijamnika te da je upoznat s činjenicom da ga je, u slučaju odbijanja odnosno onemogućavanja HRT-a u provođenju kontrole posjeda prijamnika, HRT ovlašten ponovno prijaviti za plaćanje mjesečne pristojbe. Visoki upravni sud Republike Hrvatske je 2015. godine donio presudu broj: Usoz-321/13-8. kojom se ukidaju dijelovi točke 3.3. Odluke o načinu odjave prijamnika od 24. siječnja 2012. godine te točke 3.4. iste Odluke, koje se odnose da se prijamnik mora odjaviti na točno određen način. VUSRH je presudio da Odluka o načinu odjave prijamnika u osporenim dijelovima nije suglasna sa zakonski dopuštenim okvirom. Prema ocjeni VUSRH nezakonitost postoji zbog propisivanja obveze javnobilježničke ovjere potpisa obveznika plaćanja mjesečne pristojbe i javnobilježničke ovjere potpisa obveznikovog punomoćnika. Sud naglašava da propisivanje obveze javnobilježničke ovjere potpisa predstavlja nezakonito uveden dodatni namet te ne opravdava cilj koji se hoće postići. Nadalje, Sud navodi da Zakon o HRT-u ne sadrži odredbe koje bi regulirale način kontrole korištenja odjavljenog prijamnika odnosno način na koji bi ovlaštene osobe HRT-a mogle obavljati tu zadaću ne povrjeđujući ustavna načela nepovredivosti doma i zaštite privatnosti. Sud ocjenjuje da propisivanje obveze obveznika na potpisivanje Izjave kao jedini način odjave prijamnika, kojom daje za pravo ovlaštenim osobama HRT-a svakodobno provjeravanje korištenja prijamnikom čini povredu ustavnog načela nepovredivosti doma i zaštite privatnosti. Nezakonitost postoji s obzirom na činjenicu da se propisuje svojevrsna sankcija za obveznika pristojbe u slučaju odbijanja provođenja kontrole na način da je HRT ovlašten ponovno ga prijaviti za plaćanje mjesečne pristojbe, za što nema ovlaštenje prema Zakonu o HRT-u. S obzirom na to da je istim Zakonom propisana prekršajna odgovornost korištenja odjavljenog ili neprijavljenog prijamnika, da su za to nadležni prekršajni sudovi te da je donositelj Odluke time izišao iz zakonskih okvira u smislu da je neovlašteno propisao sankciju za neprijavljivanje prijamnika odnosno korištenja odjavljenog prijamnika te da je u tim slučajevima HRT ovlašten jedino podnijeti prekršajnu prijavu nadležnom prekršajnom sudu.
Nastavno na prethodnu Presudu, VUSRH je donio i Presudu broj: Usoz-322/13-5 kojom ukida točku 4.6. Odluke, kojom je bilo propisano da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe neovisno o tome je li ili nije evidentiran kao obveznik dužan svakodobno, bilo na pisani ili usmeni zahtjev ovlaštene osobe HRT-a, omogućiti ovlaštenoj osobi HRT-a uvid u činjenicu vlasništva odnosno posjeda svih prijamnika koje posjeduje te da je dužan predočiti dokaz o datumu nabave prijamnika odnosno datum registracije motornog vozila koji ima ugrađen prijamnik. Sud ukida točku 4.7. Odluke kojom je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe dužan omogućiti ovlaštenoj osobi HRT-a uvid u činjenicu korištenja odjavljenog prijamnika. Sud navodi da izričaj navedenih odredbi Odluke dopušta interpretaciju da bi ovlaštena osoba HRT-a mogla bez ikakvih ograničenja ulaziti u domove građana radi utvrđivanja činjenica posjeda i/ili vlasništva prijamnika, dakle propisivati prava i obveze za koje nema zakonske ovlasti, a koje normiranje bi bilo protivno drugim propisima više pravne snage ili kojim bi bila kršena druga ustavna i zakonska prava. VUSRH uzima kako uređenje kontrole plaćanja mjesečne pristojbe podrazumijeva propisivanje načina provedbe te kontrole, koja međutim, ne smije biti takva da prekomjerno oduzima ili ograničava druga prava obveznika pristojbe (npr. prava na privatnost, prava na nepovredivost doma). Ovim presudama ukinuto je nezakonito postupanje HRT-a u smislu obvezivanja obveznika plaćanja mjesečne pristojbe na dopuštanje ovlaštenim osobama svakodobnu provjeru vlasništva i/ili posjeda prijamnika, jer to predstavlja očitu povredu ustavnih jamstava o nepovredivosti doma i pravu na zaštitu privatnosti.
O ovlastima kontrolora naplate RTV pristojbe
Sukladno prethodno navedenim sudskim presudama, HRT je bio primoran uskladiti Odlukom utvrđen način kontrole plaćanja mjesečne pristojbe. Stoga je sada Odlukom određeno da kontrolu obavljaju osobe koje je HRT ovlastio. Ovlaštena osoba ovlaštena je utvrđivati vlasništvo, odnosno posjedovanje prijamnika koji nije prijavljen te vlasništvo i/ili posjedovanje prijamnika za koji je obveznik odjavio obvezu plaćanja mjesečne pristojbe. Određeno je da ovlaštena osoba navedeno vrši na osnovi dokaza o nabavi prijamnika ili na osnovi drugih dokaza kojima se može utvrditi vremensko razdoblje vlasništva, odnosno posjedovanja prijamnika, ali ostaje nejasno na koji način će to ishoditi bez suglasnosti obveznika. Ovlaštena osoba na osnovi takvih dokaza vrši prijavu i naplatu obveze plaćanja mjesečne pristojbe za vremensko razdoblje u kojem se nije plaćala mjesečna pristojba, najviše do godinu dana unatrag, a zaključno s mjesecom u kojem je izvršena kontrola. Ovlaštena osoba HRT-a prijavu vrši putem obrasca koji koristi na terenu i sadrži elemente za prijavu prijamnika ili u elektroničkom obliku unosom podataka putem elektroničkih uređaja koje koriste na terenu i sadrže elemente za prijavu prijamnika navedene u službenom obrascu HRT-a koji potpisuje obveznik plaćanja mjesečne pristojbe (može i elektronski potpisati). U slučaju odbijanja plaćanja mjesečne pristojbe ovlaštena osoba sastavit će zapisnik o obavljenoj kontroli i u napomeni zapisnika navest će razloge odbijanja prijave prijamnika. Na temelju navedenog zapisnika HRT će pozvati obveznika plaćanja na plaćanje za vremensko razdoblje u kojem se nije plaćala pristojba, najviše do godinu dana unatrag, zaključno s mjesecom u kojem je izvršena kontrola. Ako obveznik plaćanja mjesečne pristojbe postupi po pozivu na plaćanje, time prihvaća da ga HRT prijavi kao obveznika plaćanja mjesečne pristojbe te se protiv takvog obveznika plaćanja mjesečne pristojbe neće podnositi optužni prijedlog prekršajnom sudu. Ako obveznik ne izvrši plaćanje u roku naznačenom u pozivu za plaćanje, HRT ima pravo podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sudu zbog počinjenja prekršaja propisanog Zakonom o HRT-u.
U Odluci i dalje stoji da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe, neovisno o tome je li evidentiran kao obveznik, dužan omogućiti ovlaštenoj osobi HRT-a uvid u činjenicu vlasništva i/ili posjedovanja prijamnika za koji je odjavio obvezu plaćanja mjesečne pristojbe, uvid u činjenicu vlasništva, odnosno posjeda svih prijamnika koje posjeduje te je u slučaju vlasništva odnosno posjeda prijamnika dužan predočiti dokaz o datumu nabave prijamnika odnosno datumu registracije motornog vozila koji ima ugrađen prijamnik kako bi se utvrdilo vremensko razdoblje u kojem se nije plaćala mjesečna pristojba. Ako obveznik plaćanja mjesečne pristojbe prilikom obavljanja kontrole plaćanja mjesečne pristojbe od strane ovlaštene osobe HRT-a odbije platiti neplaćenu mjesečnu pristojbu i/ili odbije omogućiti uvid u činjenicu vlasništva,odnosno posjeda prijamnika ili mu je nepoznat datum nabave prijamnika, službena osoba HRT-a o tome će sastaviti zapisnik kojim se utvrđuje da obveznik ima u vlasništvu i/ili posjedu neprijavljeni odnosno prijamnik za koji je odjavio obvezu plaćanja mjesečne pristojbe. Ako po pozivu na prijavu (opomena po zapisniku) dostavljenu na temelju zapisnika o izvršenoj kontroli obveznik plaćanja mjesečne pristojbe u zakonskom roku od 30 dana ne prijavi obvezu plaćanja mjesečne pristojbe, dan izvršene kontrole službene osobe HRT-a smatrat će se danom počinjenja prekršaja. Zapisnik supotpisuju službena osoba HRT-a i obveznik plaćanja mjesečne pristojbe. Ako obveznik plaćanja mjesečne pristojbe odbije potpisati zapisnik, ovlaštena osoba HRT-a o tome će sastaviti bilješku na zapisniku, uz navođenje razloga zbog kojih obveznik plaćanja mjesečne pristojbe odbija potpisati zapisnik. Na temelju navedenog zapisnika HRT ima pravo podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sudu zbog počinjenja prekršaja propisanog odredbama Zakona o HRT-u.
Nerijetko se u praksi događa da kontrolor uspije ishoditi ime i prezime obveznika, ali ne i OIB obveznika, te u tom slučaju na predmetnu adresu te ime i prezime obveznika HRT dostavi „Obavijest o pokretanju prekršajnog postupka- opomena po zapisniku broj xx/xx“ u kojoj na temelju zapisnika koji je kontrolor ispunio pozivaju obveznika na plaćanje zaostalih mjesečnih pristojbi uz napomenu da u slučaju plaćanja neće biti pokrenut prekršajni postupak protiv obveznika. U slučaju da obveznik potpiše i plati takvu Obavijest, on pristaje biti obveznikom plaćanja mjesečne pristojbe te će HRT naknadno tražiti dostavu OIB-a. Postavlja se pitanje valjanosti pokretanja prekršajnog postupka u ovakvom slučaju s obzirom na to da u praksi nerijetko osoba koju se zatekne na adresi nije na nju prijavljena i ne može se isključiti mogućnost da je osoba kontroloru rekla izmišljeno ime, stoga nije za očekivati da će se naknadno moći valjano utvrditi identitet osobe koja je počinila prekršaj, niti da ga je uistinu počinila. Također valja uzeti u obzir da ovlaštena osoba nema posebno propisanu odgovornost osim onih koje su propisane Kaznenim zakonom, kada je u pitanju lažiranje zapisnika, podataka i drugih odlučnih informacija. Stoga je upitna valjanost takvog zapisnika kao dokaza na sudu, odnosno kako će sud ocijeniti vjerodostojnost takvog zapisnika kao dokaza protiv osobe koju se tereti da je počinila prekršaj. U ovakvim slučajevima u praksi odaziv na dostavljenu Obavijest ovisi o osobi koja je u prekršaju.
Prekršajna odgovornost obveznika plaćanja pristojbe
Zakonom o HRT-u u članku 47. i 48. propisana je prekršajna odgovornost fizičkih i pravnih osoba koje ne prijave prijamnik ili se koriste odjavljenim prijamnikom. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba te dodatno kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Sukladno Zakonu o HRT-u, a iz ovlasti koje Hrvatskoj radioteleviziji proizlaze iz Zakona o ustanovama, u slučaju prekršaja obveze plaćanja mjesečne pristojbe HRT je ovlašteni tužitelj iz članka 109. na temelju članka 112. Prekršajnog zakona, Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 (dalje: Prekršajni zakon ili PZ).
Pokretanje prekršajnog postupka protiv određene osobe nije osobito problematično u pravnom smislu ako je osoba dobrovoljno ovlaštenoj osobi dala svoje osobne podatke na temelju koji se može pokrenuti prekršajni postupak. Do problema dolazi u slučaju da osoba nije ovlaštenoj osobi dala svoje podatke- ime, prezime i osobni identifikacijski broj. Bez OIB-a teoretski ne bi bilo moguće pokrenuti prekršajni postupak s obzirom na to da nije rijetkost da različite osobe imaju isto ime i prezime, štoviše da na istoj adresi žive osobe koje imaju isto ime i prezime (primjerice otac i sin, majka i kćer, djed/baka i unuk/unuka, itd). HRT u točki 2.10. Odluke navodi da ima pravo u skladu s točkom 5. Odluke (koja se odnosi na kontrolu plaćanja mjesečne pristojbe), prikupljati podatke obveznika plaćanja na način da oni nisu dobiveni od obveznika. Navode kako će HRT po takvoj prijavi dostaviti obvezniku informaciju o obradi njegovih podataka u razumnom roku, u skladu s postupcima komunikacije s obveznikom. U točki 5. HRT se konkretno poziva na činjenicu zakonske ovlasti naplate mjesečne pristojbe koja proizlazi iz članka 34. Zakona o HRT-u, kojeg smo prethodno detaljno obradili. Nadalje navode da kontrolu obveze plaćanja mjesečne pristojbe obavljaju osobe koje je HRT ovlastio. Iako je Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji propisana obveza plaćanja pristojbe i obveza HRT-a da samostalno vrši naplatu i evidenciju obveznika, Zakonom nije posebno propisana ovlast HRT-a da prikuplja podatke i vodi evidenciju obveznika na način da oni nisu dobiveni od obveznika. Osobe koje HRT ovlasti da vrše kontrolu naplate (u kolokvijalnom govoru to su kontrolori ili inkasatori) ovlaštene su osobe, ali ne i službene osobe iz članka 87. stavka 3. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 101/17, 118/18, 126/19), kojima su posebnim zakonima povjerene određene ovlasti. Stoga kontrolor nije ovlašten legitimirati obveznika protiv njegove volje, osim u pratnji policije, za što je potreban posebni sudski nalog odnosno legitimacija mora biti opravdana. Zaključujem da ovlast za prikupljanje osobnih podataka na način da nisu dobiveni izravno od obveznika, koju HRT sam sebi propisuje, nema zakonsko uporište te se način prikupljanja podataka u tom smislu ne razlikuje od uobičajenog. Dakle, potrebno je ishoditi valjani sudski nalog i putem policijske legitimacije utvrditi identitet obveznika koji suprotno prisilnim propisima ne plaća mjesečnu pristojbu. Dokaz ovoj činjenici je da HRT na svojim mrežnim stranicama poziva postojeće obveznike da zbog promjene Zakona o osobnom identifikacijskom broju (NN 68/08), prema kojima je Hrvatska radiotelevizija obvezna u svojim službenim evidencijama koristiti osobni identifikacijski broj, dostave OIB nositelja obveze plaćanja mjesečne pristojbe, uz to dostaviti ime odnosno naziv obveznika te poziv na broj primatelja naloga za plaćanje mjesečne pristojbe.
Važno je istaknuti da se na počinjeni prekršaj primjenjuju zastarni rokovi propisani Prekršajnim zakonom. Dakle, prema članku 13. i članku 13.a PZ-a, prekršajni progon za prekršaj počinjen u vezi s izbjegavanjem plaćanja RTV pristojbe zastarijeva protekom tri godine od dana kada je obvezniku istekao zakonski rok za prijavu RTV prijamnika. Takvo stajalište je zauzeo Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Presudi broj: Gž-134/2020, uz obrazloženje da je člankom 13. stavkom 2. Prekršajnog zakona propisano da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog pa kako je člankom 47. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji propisana prekršajna odgovornost za fizičke osobe (ovo se odnosi i na članak 48. kojim je propisana odgovornost za pravne osobe) u skladu s odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, ulazi u režim obaveznog prekršajnog naloga, neovisno o formi postupka, formi optužnog akta i vrsti ovlaštenog tužitelja odnosno činjenici kako Hrvatska radiotelevizija, kao pravna osoba s javnim ovlastima, nema pravo izdati obvezni prekršajni nalog.
Zaključak
Zbog svih navedenih okolnosti Hrvatska radiotelevizija učestalo mora smišljati prihvatljive načine kontrole obveznika pristojbe, ali bez suradnje obveznika plaćanja to je u granicama zakonske ovlasti gotovo nemoguće. U takvim okolnostima učestale sudske presude koje se odnose na način kontrole naplate nisu začuđujuće. Na svojim mrežnim stranicama HRT ističe kako čak 95% građana uredno plaća mjesečnu pristojbu. Način naplate RTV pristojbe i sama obveza plaćanja pristojbe od strane građana u Hrvatskoj često je na meti kritika što od strane građana što od strane vladajućih političkih stranaka. Razlog tome je što je RTV pristojba sama po sebi svojevrstan državni namet, a građani često izražavaju nezadovoljstvo uslugom koju dobivaju, što je uistinu osobnog karaktera te je nemoguće očekivati da će javna televizija udovoljiti zahtjevima svih korisnika. Također, nije nepoznanica da je prosječnom hrvatskom kućanstvu 80,00 kuna mjesečno često značajan iznos na godišnjoj razini, a nekim kućanstvima on predstavlja nemogući izdatak. Obveznici plaćanja se žale na način na koji HRT putem svojih ovlaštenih osoba provodi naplatu te često prozivaju ovlaštene osobe da kontrolu plaćanja vrše na prijevaran pa čak i agresivan način. Uslijed takvih okolnosti političke stranke nerijetko pokušavaju predstaviti nove modele financiranja Hrvatske radiotelevizije koji ne bi izravno teretili građane RH, a zakonodavac pokušava iznaći načine kako da prema postojećem modelu omogući da HRT samostalno vrši naplatu u skladu sa svim prisilnim propisima. Koliko je pravično da zakonodavac istovremeno obvezuje HRT da samostalno vrši naplatu pristojbe, a istovremeno je to prema jačim prisilnim propisima bez suradnje obveznika gotovo nemoguće, ostaje upitno. Činjenica je da se Hrvatska radiotelevizija na neki način mora financirati i to je nesporno, jer iako postoji konkurencija na komercijalnom medijskom tržištu, neopravdano je umanjivati vrijednost jedne ovakve medijske i kulturne ustanove koja je među prvima u srednjoj i istočnoj Europi osnovala radiopostaju. Nadam se da će se uskoro iznaći model koji će osigurati dostojanstven način financiranja za ovu ustanovu koja na svojim leđima nosi veliki dio naše povijesti, a koji neće stvarati netrpeljivost između upravo nje i ljudi zbog kojih ona postoji!
OSIJEK PRO BONO, prosinac 2020.