MOŽE LI SLUŽBENICA/SLUŽBENIK SAMOVOLJNO ODLUČITI HOĆE LI SE OBAVITI ZAHTIJEVANA RADNJA BEZ OBZIRA NA PRAVILA STRUKE?
Etički kodeks službenika i namještenika Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 1 od 19. siječnja 2013.; u daljnjem tekstu: Etički kodeks) u čl. 9., odlomak 4. navodi: „Službenici Grada Osijeka su dužni postupati na objektivan, nepristran i zakonit način, osigurati da se postupak provede s najmanje troškova i gubitaka vremena za stranku u okviru propisanih rokova.“.
KOME SE MOŽE ŽALITI NA SLUŽBENIČINO NEPROFESIONALNO PONAŠANJE?
Članak 12. Etičkog kodeksa uređuje postupak u slučaju kršenja kodeksa: „Korisnici te zaposlenici imaju pravo obratiti se pročelniku upravnog tijela pisanim prigovorom na ponašanje službenika odnosno namještenika zaposlenih u njegovom upravnom tijelu. Prigovore razmatra pročelnik upravnog tijela, koji po potrebi pokreće postupak zbog povrede službene dužnosti utvrđen zakonom i drugim propisima. Pročelnik daje odgovor podnositelju prigovora najkasnije u roku od 30 dana od njegovog podnošenja.“
KADA STRANKA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE I JAVNU ISPRIKU?
Članak 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, u daljnjem tekstu: ZOO) definira štetu kao „umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).“ Budući da stranka prema ovoj definiciji nije pretrpila štetu, stranka nema pravo na naknadu iste. Javna isprika prema člancima 21. i 22. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) odnosi se na odgovornost nakladnika za štetu prouzročenu objavom informacije u mediju.
OSIJEK PRO BONO, travanj 2021.