Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište koji ga automatski povjerava u rad javnom bilježniku kao povjereniku suda.
Ako javni bilježnik ocjeni da je prijedlog dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u kojem će naložiti ovršeniku da u roku od osam dana od dana dostave rješenja namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, prema čl. 41. st. 2 Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, u daljnjem tekstu: OZ).
Prema čl. 57. st.1. OZ-a, protiv rješenja ovršenik može izjaviti prigovor u roku od osam dana. Uz ostale predviđene razloge, jedan od njih može biti da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno vjerodostojnom ispravom te će tada predmet preći u sudsku nadležnost te će sud donijeti odluku o ovrsi.
Međutim protekom roka, ako ovršenik nije podnio prigovor, rješenje o ovrsi postaje pravomoćno na temelju kojeg se ovrha može provesti na onom predmetu ili imovini ovršenika i na onaj način kako je to ovrhovoditelj predložio u svom prijedlogu.
Pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave koje donosi općinski sud smatra se pravomoćnom sudskom odlukom, a pravomoćno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donosi javni bilježnik smatra se javnobilježničkim aktom. Sukladno članku 233. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Dakle, protekom roka od 10 godina od pravomoćnosti, odnosno roka za dobrovoljno ispunjenje, nastupa apsolutna zastara ovrhe za tražbine utvrđene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne i vjerodostojne isprave.