Svi se mi svakodnevno susrećemo sa svojim i tuđim autorskim djelima, no znamo li što su ona zapravo te koja su to prava koja svaki autor ima? Kao učenici i studenti, susreli smo se s pisanjem seminara i zadaća u kojima smo morali pravilno citirati odakle smo neki citat ili istraživanje preuzeli. Ista je situacija i ako preuzmemo nečiju sliku ili video, sve su to autorska djela o kojima ćemo pisati u daljnjem tekstu. O preuzimanju autorskih sadržaja s internetskih stranica ćemo više pisati u sljedećim objavama.
ŠTO JE AUTORSKO DJELO?
Predmet autorskih prava je autorsko djelo. Stavak 1. članka 5. Zakona o autorskim i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18 ; u daljnjem tekstu: ZAP) definira autorsko djelo kao originalnu intelektualnu tvorevinu iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavak 4. istog članka navodi kako je predmet autorskog prava autorsko djelo u cjelini, uključujući i nedovršeno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju kriteriju originalne intelektualne tvorevine. Zatim, članak 9. stavak 2. ZAP-a kaže da autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela. Dakle, na početku smo samog članka spomenuli literaturu za školu ili fakultet kao autorsko djelo. Samim činom pisanja te knjige ili znanstvenog rada, autoru tog djela pripada autorsko pravo iako ono možda nije dovršeno.
SADRŽAJ AUTORSKIH PRAVA
Autorskim pravom štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovog autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovog autorskog djela (druga prava autora), objašnjava stavak 2. članka 13. ZAP-a. U stavku 3. istog članka objašnjeno je kako za svako korištenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Naknada se određuje kao cijena korištenja u privatnopravnom odnosu.
Moralna prava autora uključuju:
a) pravo prve objave – određivanje hoće li, kada, gdje, kako, i pod kojim uvjetima njegovo a.d. biti prvi puta objavljeno
b) pravo na priznanje autorstva – stvara drugima dužnost naznake autora kod javnog korištenja a.d., ukoliko je to moguće, te autor nije izjavio kako ne želi biti naznačen
c) pravo na poštivanje autorskog djela i čast ili ugled autora – mogućnost autora da se usprotivi deformiranju, sakaćenju i sličnoj izmjeni svojega a.d., te uništenju kao i svakom korištenju a.d. na način koji ugrožava njegovu čast i ugled
d) pravo pokajanja – opoziv prava na iskorištavanje njegova a.d., te njegovog daljnjeg korištenja ako bi ono štetilo njegovoj časti i ugledu; uz to je autor dužan popraviti štetu osobi kojoj opoziva pravo
Nabrojana prava se u istom redoslijedu mogu pronaći u člancima 14. do 17. ZAP-a. Neka od imovinskih prava autora bila bi:
a) pravo umnožavanja – isključivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku.
b) pravo distribucije – isključivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi način te njihova nuđenja javnosti u tu svrhu;
c) pravo iznajmljivanja – davanje na korištenje izvornika ili primjeraka djela u ograničenom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.
d) Pravo prerade – isključivo pravo na prevođenje, prilagođavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela.
Neka od drugih prava autora bila bi:
a) pravo na naknadu za javnu posudbu – pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica
b) općenito pravo slijeđenja – ako se izvornik likovnog djela preprodaje, pravo autora na odgovarajući udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuđenja od strane autora
c) pravo zabrane javnog izlaganja – autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otuđenja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti
ŠTO MOGU UČINITI UKOLIKO NETKO NEOVLAŠTENO KORISTI MOJE AUTORSKO DJELO?
Prema stavku 2. članka 172. ZAP-a, nositelj prava iz ovog zakona, koje mu je protupravno povrijeđeno, ima pravo na zaštitu tog prava. Stavak 2. tog članka navodi kako je, protiv osobe koja je njegovo pravo povrijedila, nositelj tog prava ovlašten na:
a) zahtijevanje prestanka radnje koja pravo vrijeđa i propuštanje takvih ili sličnih radnji ubuduće (prestanak uznemiravanja)
b) popravljanje nanesene štete (naknada štete)
c) plaćanje naknade za neovlašteno korištenje
d) plaćanje zakonom određenog penala
e) vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrijeđenog prava (vraćanje stečenog bez osnove)
f) utvrđenje učinjene povrede
g) objavu pravomoćne presude kojom je sud, makar i djelomično, udovoljio zahtjevu usmjerenom na zaštitu prava iz ovoga Zakona.
Također, treba napomenuti kako i Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19; u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) propisuje određena kaznena djela u glavi dvadeset i sedmoj, koja se bavi intelektualnim vlasništvom, pojam pod koji svrstavamo i autorska prava. Npr. Ako bi objavili ili koristili tuđe autorsko djelo pod krivim imenom, svojim ili imenom neke druge osobe ili dopustili da se to učini; kao i kad bi unijeli dijelove tuđeg autorskog djela u svoje s ciljem pribavljanja koristi ili nanošenja štete – na prijedlog oštećenika ili druge zainteresirane osobe bili bi izloženi kaznenom progonu, predviđena je kazna zatvora do jedne godine (članak 284. Kaznenog zakona).
DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
Državni zavod za intelektualno vlasništvo je dio nacionalnog sustava intelektualnog vlasništva koji svojim radom priznaje i registrira prava industrijskog vlasništva, izrađuje propise i razvija nacionalni sustav intelektualnog vlasništva te pruža informacije i savjetodavne usluge iz svog djelokruga. Statistika predanih zahtjeva za stjecanje industrijskog vlasništva pri navedenom zavodu prikazuje da je samo u 2020. godini zaprimila zahtjeve za 468 domaćih i stranih žigova, 39 patenata te 26 industrijska dizajna. Zavod također ima web stranicu putem koje se bilo koja osoba u svakom trenutku može jednostavno informirati o autorskim pravima i srodnim pravima, pretražiti njihovu online bazu te u bilo kojem trenutku može putem sustava e-Građani prijaviti industrijsko vlasništvo.
OSIJEK PRO BONO, svibanj 2020.