U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i regionalne samouprave (Zakon o sustavu civilne zaštite, NN 82/15, 118/8, 31/2020, čl.22.a; u daljnjem tekstu: Zakon).
Radi sprječavanja širenja virusa, neke zemlje su uvele policijski sat kako bi što učinkovitije smanjile kretanje i izravne kontakte građana.
Što je policijski sat?
Policijski sat je određeno vrijeme u kojem određene osobe (ili sve osobe) moraju biti u vlastitim domovima. On se odnosi na građane (civile), a čest je tijekom elementarnih nepogoda ili ratnih stanja.
Svrha uvođenja policijskog sata
Uvođenjem policijskog sata nastoji se pridonijeti sigurnosti građana, koji će svojim ponašanjem, odnosno poštivanjem zabrana smanjiti rizik od određene ugroze. Nepoštivanjem policijskog sata podliježe se predviđenim sankcijama. Ovim odlukama ograničena su određena ljudska prava, a ponajviše sloboda kretanja i rada, što kod ljudi može izazvati paniku i nepoštivanje propisanih zabrana. U određenim situacijama i precizno utvrđenim uvjetima pojedina ljudska prava mogu biti ograničena, a osnovu za to nalazimo u članku 16. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, 56/90, …, 05/14, daljnjem tekstu: Ustav) koja navodi da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Načelo razmjernosti kaže da svako ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Međutim, niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti. Slične odredbe možemo pronaći i u brojnim međunarodnim dokumentima. U vremenu ovih nepredviđenih okolnosti svatko od nas dužan je brinuti za svoju osobnu sigurnost (solidarno, ali ne i sebično) te provoditi mjere uzajamne zaštite, kao i podvrgavati se odlukama koje dolaze iz sustava civilne zaštite.
OSIJEK PRO BONO, travanj 2020.