Danas se putem interneta odvija veliki broj komunikacija, kako poslovnih tako i privatnih. Putem algoritama društvene mreže prate ono što se nama sviđa, što najviše komentiramo te na taj način slažu kako treba izgledati naslovna strana naših društvenih mreža. Isto tako, analizom podataka koje mi objavljujemo, “lajkamo” i komentiramo algoritma slažu i ubacuju nam reklame za koje smatra da su ono što smo si možda htjeli kupiti, neku aplikaciju ili stranicu o kojoj smo negdje pročitali ili čuli. Upravo na taj način privlači nas da kliknemo na tu stranicu kako bi skinuli spomenutu aplikaciju ili kupili određeni proizvod. Za svaku tu radnju od nas se traži da se ulogiramo koristeći svoje mail podatke, a ukoliko nešto želimo kupiti često moramo ostaviti i podatke kreditnih kartica. Tu trebamo biti posebno oprezni i moramo znati prepoznati da li je neka stranica lažna ili prava.
Svatko tko pristupa internetu mora biti svjestan da sve ono što objavi ostaje trajno zapisano na internetskim serverima iako je korisnik to nakon nekog vremena uklonio. Zato je posebno bitno paziti što se objavljuje i razmisliti ima li uopće potrebe nešto objaviti.
Zakonske odredbe o računalnim prijevarama
Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 ( u daljnjem tekstu: KZ) u glavi 25. članku 271. navodi da tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, izmijeni, izbriše, ošteti, učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke ili ometa rad računalnog sustava i na taj način prouzroči štetu drugome, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Dalje stoji da ukoliko je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Podaci koji su nastali počinjenjem ovog kaznenog djela će se uništiti.
Najčešće financijske prijevare
Ovo je sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara prema Ministarstvu unutranjih poslova RH:
· CEO prijevara / direktorska prijevara:
varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i
prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da
neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
· Prijevara s računima: varalice se
pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune
na drugi bankovni račun.
· Krađe identiteta
· Vishing – Krađa identiteta pozivom:
Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da
otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite
novčana sredstva.
· Phising – Mrežna krađa identiteta lažnim
porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas
pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih
podataka.
· Smishing – Krađa identiteta SMS-om:
Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih
podataka putem tekstualne poruke.
· Krivotvorene mrežne stranice banaka:
koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu.
Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših
financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna
stranica uz nekoliko malih razlika.
· Romantične prijevare: varalice se
pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na
mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije
ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
· Krađa osobnih podataka: vaše osobne
informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.Investicijske prijevare
i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog
ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
Kako možemo zaštiti svoje podatke?
Kako bismo što bolje zaštitili sebe i svoje
podatke, trebali bismo prije registracije pažljivo pročitati postavke
privatnosti. Neke od mjera zaštite osobnih podataka u vezi e-mail računa i
lozinke su da se za svaki račun na koji se registriramo koristimo različite
lozinke. Isto tako je potrebno kreirati što dužu lozinku. Naime, neka
istraživanja su pokazala kako se kratke lozinke mogu u ekstremno kratkom
vremenu dekriptirati. Za veću sigurnost treba koristiti dugačke lozinke. Danas
postoje dva stajališta. S jedne strane se smatra da je za što bolju lozinku
potrebno imati velika i mala slova, brojeve i posebne znakove, dok drugi
smatraju kako to nije od velike važnosti, nego je potrebno da lozinka ima što
više znakova.
Isto tako preporuča se i korištenje više različitih mail računa, od kojih je jedan namijenjen za bitne račune, poslovne komunikacije, dok bi se drugi koristili za manje bitne korisničke račune. Također, poželjno je, ukoliko se ta opcija nudi koristiti i dvostruku autentifikaciju.
Ne otvarajte mail poruke od nepoznatog pošiljatelja niti preuzimati ili otvarati privitke koje su poslane mailom od nepouzdanog izvora. Prije nego upišete bilo kakve osjetljive podatke o sebi uvjerite se je li stranica prava.
Have I been pwned je internet stranica koja prikuplja objavljene podatke hakiranih internet stranica i na kojoj možete upisom svog maila provjeriti da li je vaša e-mail adresa ugrožena. U navedenom linku upisom svog maila možete provjeriti da li se vaša e-mail adresa nalazi u bazi hakiranih stranica; https://haveibeenpwned.com/
OSIJEK PRO BONO, lipanj 2020.