Nasilje u obitelji i pandemija bolesti Covid-19

Uslijed pandemije koronavirusa primorani smo ostati u svojim domovima kako bi očuvali vlastito zdravlje,ali i zdravlje ostatka društva. Karantena, kao protupandemijska mjera, pokazala se kao uspješna strategija sprječavanja širenja virusa. Naši domovi tako su postali najsigurnija mjesta u borbi za očuvanje života i zdravlja. S druge strane, povećan je broj zabilježenih slučajeva nasilja u obitelji te se postavlja pitanje je li dom zaista najsigurnije mjesto za život? Žrtvama nasilja u obitelji razdoblje karantene osobito je teško te mogu ozbiljno patiti tijekom socijalne izolacije. Stoga je kolektivna svijest o problemu nasilja u obitelji izuzetno važna.

ŠTO JE NASILJE U OBITELJI?

Nasilje u obitelji ponašanje je koje za cilj ima nanošenje štete članu obitelji, a očituje se kao tjelesnopsihičkospolno ili ekonomsko nasilje. Sukladno članku 4., stavku 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19) nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu načela solidarnosti, a koje kao temeljno načelo obiteljskog života upućuje kako se svi članovi obitelji moraju uzajamno poštovati i pomagati.
OBLICI NASILJA U OBITELJI
Nasilje u obitelji, sukladno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19) obuhvaća sljedeće oblike:
a) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
b) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
c) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
d) spolno uznemiravanje
e) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
f) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

POSEBNO RANJIVE SKUPINE
Žrtva nasilja u obitelji svaka je osoba koja trpi fizičke ili psihičke posljediceimovinsku štetu, kao i bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Sukladno zakonskim regulacijama, osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi, kao žrtve nasilja u obitelji, uživaju posebnu zaštitu. Tijekom pandemije koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija, ali i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske upozoravaju kako je mogućnost pojave nasilja u obitelji prema postojećim žrtvama, ali i onim potencijalnim, sada višestruko uvećana. Naglašava se kako su u vrijeme pandemije osobito osjetljive skupine žene te djeca i mladi. Rizik za pojavu nasilja u obitelji osobito je prisutan u obiteljima u kojima se nasilje i ranije dogodilo. No s obzirom da socijalna izolacija može imati ozbiljne učinke na psihološko stanje pojedinaca, ona može izazvati dodatne sukobe i pojavu nasilja u obiteljima u kojima ono prije nije bilo prisutno. Financijske teškoće, gubitak posla ili pak pretjerano konzumiranje alkoholnih pića samo su neki od čimbenika koji utječu na pojavu nasilja u obitelji, a koje je najčešće usmjereno prema ženama i djeci.


KOME PRIJAVITI NASILJE U OBITELJI?
U slučaju nasilja u obitelji, članak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji upućuje da se žrtva može obratiti policijidržavnom odvjetništvu te nadležnom Centru za socijalnu skrb. Prema protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, policija je, nakon zaprimanja dojave o nasilju, dužna žurno pristupiti mjestu događaja. Nadalje, policija je obvezna spriječiti nasilnika u nasilnom ponašanju,obaviti razgovor sa žrtvom, prikupiti podatke potrebne za utvrđenje počinjenog nasilja, žurno dostaviti izvješće o postupanju nadležnom Centru za socijalnu skrb te udaljiti počinitelja iz obitelji, kada za to postoje zakonski uvjeti. Dodatno, policija je dužna uputiti žrtvu uprava koja joj po zakonu pripadaju te ju informirati o važnim kontakt podacima(tijela državne uprave kao i organizacije civilnog društva koje na području policijske uprave nude pomoć i podršku žrtvama nasilja). Ako je žrtva nasilja u obitelji dijete ili ako je nasilju nazočilo dijete i ako je time potrebno njegovo žurno izdvajanje i zbrinjavanje, policijski službenici dužni su na intervenciju pozvati stručnog radnika Centra za socijalnu skrb.


Također, prema navedenom protokolu postupa i Centar za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: Centar) koji poduzima određene mjere i pruža podršku kako bi kroz integrirani pristup zaštitili žrtvu nasilja i ostale članove obitelji s naglaskom na djecu, osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi koje se smatraju posebno ranjivim skupinama. Ukoliko Centar posumnja u pojavu nasilja u obitelji, sazna za njega ili zaprimi dojavu o istom, dužan je o tome obavijestiti policiju i dostaviti sve obavijesti o slučaju. Također,Centar je dužan hitno uspostaviti kontakt sa žrtvom, u službenim prostorijama ili intervencijom na mjesto događaja. Kao i policija, Centar je dužan uputiti žrtvu uprava koja joj po zakonu pripadaju te ju informirati o oblicima zaštite koje može ostvariti. Ostale dužnosti uključuju osiguravanje sigurnog smještaja žrtvi nasilja te njezinoj djeci, pružanje psihološkepravne ili novčane pomoći, upućivanje na ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, upućivanje prijedloga sudu za izricanje zaštitnih mjera prema počinitelju nasilja te upućivanje žrtve na institucije organizacije civilnog društva koje pružaju pomoć žrtvama nasilja u obitelji.


SIGURNA KUĆA U OSIJEKU

U gradu Osijeku od 2000. godine djeluje Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja u kojemu je od osnutka pa do pandemije koronavirusa boravilo više od tisuću žena i djece iz cijele Republike Hrvatske. Kapacitet skloništa dovoljan je za zbrinjavanje 20 osoba. Sklonište će žrtvama, uz smještaj, osigurati prehranuzdravstvenu skrbpsihosocijalnu, ali i drugu stručnu pomoć. Svrha boravka u Skloništu je, osim udaljavanja od nasilnika, umanjiti traumu žrtve,osnažiti ju te pripremiti za suočavanje sa životnim izazovima koji su uvjetovani trenutnom situacijom. Smještaj u Skloništu žrtve mogu ostvariti preko nadležnog Centra za socijalnu skrb, a u hitnim slučajevima i preko policije.

Iza ovih vrata živi Mia
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Poliklinika za zaštitu djece i Agencija Degordian pokrenuli su kampanju pod nazivom Iza vrata čiji je cilj uputiti širu javnost o problemu nasilja u obitelji i ukazati da je u društvu prisutan velik broj djece koja su žrtve nasilja u obitelji i kojima je potrebna pomoć. S obzirom na to da je uslijed pandemije koronavirusa nasilje u obitelji višestruko uvećano, kroz spomenutu kampanju pozornost se pridodaje ranjivoj skupini – djeci, koja zbog trenutne karantene nemaju mogućnost tražiti pomoć (odraslih osoba, učitelja, liječnika, psihologa) u slučaju pojave nasilja u obitelji. Kampanja poziva građane da prijave nasilje u obitelji pozivom na 192 ukoliko u svojem susjedstvu prepoznaju Miju – dijete žrtvu nasilja.


Svaki građanin ima pravo na zaštitu te mora biti zaštićen od nasilja u obitelji. Unatoč globalnoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi, društvena pojava nasilja u obitelji ne smije biti zanemarena. Više nego ikada prije, nužna je društvena odgovornosti svijest o negativnim posljedicama nasilja u obitelji.


Ukoliko tijekom pandemije osjećate potrebu za psihološkom pomoći, kontaktirajte Telefon psihološke pomoći Psihološkog centra Tesa (01/48 28 888) svakim radnim danom od 10 do 22 sata. Također, budite slobodni obratiti se Građanskoj organizaciji razvoja Dalj GORD pozivom na broj 031 591 195 ili 031 590 715 ili 098 918 2807. Dodatno, Ženska udruga IZVOR osigurava podršku za žrtve obiteljskog nasilja, diskriminacije i mobbinga uspostavom besplatnog SOS telefona (0800 200 151).

OSIJEK PRO BONO, listopad 2020.