Kao prvo, važno je reći da uspješna naknada štete u slučaju potresa ovisi o tome hoće li biti proglašena prirodna nepogoda.
Sukladno članku 3. Zakona o ublažavanju i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19; u daljnjem tekstu; Zakon) propisano je da se prirodnom nepogodom smatraju izvanredne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili okolišu. Odluku o proglašenju prirodne nepogode donosi gradonačelnik. U aktualnom slučaju zagrebački gradonačelnik Milan Bandić proglasio je u ponedjeljak 23. ožujka 2020. godine elementarnu nepogodu za grad Zagreb kako bi se mogao formirati fond i početi sanacija šteta.
Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: državnog proračuna, fondova Europske Unije te iz donacija. Sredstva su strogo namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, a ujedno su i nepovratna. Ona se ne dodjeljuju za: štete na imovini koja je osigurana, štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine neizravne štete i u drugim slučajevima.
Država pristaje naknaditi štetu oštećenima motivirajući se načelom društvene solidarnosti ili ekonomskim, socijalnim, političkim i drugim razlozima. Uzimajući u obzir karakter ovakvih događaja i razmjer šteta, razumljiva je pomoć države u saniranju njihovih posljedica.
POSTUPAK PRIJAVE ŠTETE
Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.
Također, u već spomenutom Zakonu, spominje se i „žurna pomoć“. Članak 36. propisuje da se žurna pomoć dodjeljuje u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda: jedinicama lokalne i područne samouprave te Gradu Zagrebu za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, fizičkim osobama koje su pretrpjele štetu na imovini, a posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. Ona se dodjeljuje iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave i proračuna Grada Zagreba.
Svi građani koji su sklopili ugovor o osiguranju imovine (građevinski dio, stvari, kućanstva) s uključenom dopunskom opasnošću u ovom slučaju potresom mogu se obratiti svom osiguravatelju i prijaviti štetu koju će osiguratelj rješavati u sukladno ugovorenim pokrićima i zakonom i ugovorom određenim rokovima.
OSIJEK PRO BONO, svibanj 2020.