Svi smo mi kao vozači možda bili u situaciji da smo „za dlaku“ izbjegli susret sa divljači. Moguće je i da se nekima nažalost dogodilo da takav susret nisu mogli izbjeći. Bilo kako bilo, bliski susret s divljači u prometu nije nimalo ugodan događaj, a posljedice koje se mogu dogoditi su osim materijalne štete i tjelesne ozljede.
Uvijek sam se pitala što su pravne reperkusije situacije naleta na divljač? Što ukoliko mi se ikada dogodi da ne uspijem izbjeći divljač i vozilom naletim na životinju? Prvi korak kod takve situacije bio bi nazvati policiju i obavijestiti ih o prometnoj nesreći, nakon čega će oni izaći na teren i obaviti potrebne radnje te sastaviti zapisnik o nesreći. Može se dogoditi nesreća u kojoj nastane šteta na motornom vozilu, ali divljač svejedno uspije pobjeći. Tada će se trebati dokazivati da se nesreća uopće dogodila. U takvoj situaciji je najbolje da sami, mobitelom poslikamo tragove krvi od životinje (ukoliko ih ima), nastalu štetu na automobilu, okruženje u kojem se dogodila nesreća, mjesto od kuda je divljač izletjela i sl. Dakako, postoje pravila kojih se treba držati pa ukoliko postoji prometni znak za divljač na cesti, treba se uvijek prilagoditi brzina te voziti s povećanom pažnjom. Naravno, ne smije se voziti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava.
Postavlja se pitanje tko će odgovarati za nastalu štetu u slučaju naleta divljači? Zakon o cestama propisuje da se za štetu nastalu trećim osobama na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti, ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Zakon o cestama ne regulira odštetnu odgovornost. Što se tiče odštetne odgovornosti, tu se kuglica prebacuje s lovačkog društva na Republiku Hrvatsku i obrnuto.
Zakon o lovstvu nam kaže da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:
a) vozač, ako se tvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi.
b) lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.
Lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale naletom vozila na divljač, pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta. Oštećenik je dužan u roku od 7 dana od nastanka štete pisanim putem se obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, a lovoovlaštenik je dužan u roku od 7 dana odgovoriti. Nakon što proteknu ti rokovi oštećenik je dužan u roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u roku od 30 dana. Ako do takvog sporazuma dođe, tada će taj sporazum predstavljati ovršnu ispravu. S obzirom da su štete od naleta divljači u prometu u porastu zbog povećanja broja vozila na cestama i razvoja prometnica te ljudskog utjecaja na okoliš uslijed intenzivne poljoprivredne proizvodnje, dolazi i do promjena i smanjivanja prirodnih staništa divljači. Tada divljač u potrazi za hranom i staništem nerijetko dolazi do rubnih urbanih područja. Iz tog su razloga mnoga lovačka društva dovedena pred postupak likvidacije i odustajanja od zakupa prava lova, jer dosadašnjim dugotrajnim postupcima i neujednačenom sudskom praksom lovoovlaštenici su došli u položaj u kojem su bili suočeni sa visokim odštetama te zateznim kamatama, dok su oštećeni često ostajali bez mogućnosti naplate štete. Stoga je Vlada Republike Hrvatske usvojila Odluku o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2019. godini temeljem koje se s Hrvatskim lovačkim savezom sklopio ugovor o dodjeli 20 milijuna kuna kojim je riješen problem naknade štete nastale od naleta vozila na divljač. Sada će se oštećenici moći lakše naplatiti od jedinstvene police. Kroz jedinstvenu policu osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske, omogućit će se održivost koncesija i prava lova. Također, očekuje se kako će se smanjiti opterećenje pravosudnog sustava uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka radi utvrđivanja štete uslijed naleta motornog vozila na divljač.
Upravo zbog financiranja jedinstvene police osiguranja lovačka društva moći će zarađeni novac umjesto na plaćanje naknada šteta koristiti za unaprjeđenja lovnog gospodarstva, ali i zaštitu divljači. Osim toga, potencijalni oštećenici su usvajanjem ove Odluke u puno povoljnijoj situaciji nego prije; oni sada imaju određenu sigurnost da će se u slučaju nastanka prava na naknadu štete moći naplatiti što je prije bilo gotovo nemoguće.
OSIJEK PRO BONO, listopad 2019.