Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju pravni su\nposlovi kojima se jedna strana (u daljnjem tekstu: davatelj) obvezuje drugu\nstranu ili tre\u0107u osobu (u daljnjem tekstu: primatelj) uzdr\u017eavati do njegove smrti,\na primatelj izjavljuje da \u0107e davatelju u vlasni\u0161tvo prenijeti svu ili dio svoje\nimovine. Iako u svakodnevnom govoru ne spoznajemo jasnu granicu izme\u0111u ova dva\nugovora, razlika je zna\u010dajna, a ti\u010de se trenutka prijenosa imovine sa\nprimatelja na davatelja. Kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, prijenos se doga\u0111a\nza \u017eivota primatelja (danom sklapanja ugovora ili u drugom roku oko kojeg su se\nstranke sporazumjele), dok je kod ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju prijenos\nodgo\u0111en do trenutka smrti primatelja. <\/p>\n\n\n\n
Ugovor o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju bio je reguliran ranije\nva\u017ee\u0107im Zakonom o naslje\u0111ivanju (NN 52\/71, 48\/78, 56\/00)., a od 1. sije\u010dnja 2006.\ngodine njegova materija ure\u0111ena je \u010dlancima 579. – 585. Zakona o obveznim odnosima\n(NN 35\/05, 41\/08, 125\/11, 8\/15, 29\/18, u daljnjem tekstu: Zakon). Dakle od\nnasljednopravnog isti je postao obveznopravni ugovor kod kojeg imovina na\ndavatelja ne prelazi uslijed smrti primatelja, nego mu je ona temeljem ugovora\nprenesena kao naknada za uzdr\u017eavanje. Ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju po prvi\nputa zakonski je reguliran 2006. godine \u010dlancima 586. \u2013 589. Zakona o obveznim\nodnosima (NN 35\/05, 41\/08, 125\/11, 8\/15, 29\/18) te, tako\u0111er, ima obveznopravni\nkarakter. Nadalje, ugovori su dvostanoobvezni jer sklapanjem nastaje obveza za\nobje ugovorne strane; davatelj preuzima obvezu uzdr\u017eavanja, a primatelj obvezu preno\u0161enja\nimovine kao naknade za dano uzdr\u017eavanje. S obzirom da njihovo trajanje ili\neventualni raskid ovisi o budu\u0107em i neizvjesnom doga\u0111aju, nazivaju se jo\u0161 i\naleatorni ugovori. Tako\u0111er, oni su konsenzualni (smatraju se sklopljenim samim\nsporazumom stranaka oko bitnih sastojaka) te strogo formalni pravni poslovi.<\/p>\n\n\n\n
Kao ugovorne strane pojavljuju se davatelj i primatelj uzdr\u017eavanja.\nS jedne strane, davatelj je osoba koja se obvezala uzdr\u017eavati drugoga, uz\nnaknadu. U pravilu, to mo\u017ee biti svaka poslovno sposobna, fizi\u010dka ili pravna\nosoba (ili vi\u0161e njih). Iznimno, ugovor ne mo\u017ee sklopiti fizi\u010dka ili pravna\nosoba koja obavlja poslove socijalne skrbi s korisnikom kojem pru\u017ea svoje\nusluge, kao niti skrbnik sa \u0161ti\u0107enikom. S druge strane, primatelj je fizi\u010dka\nosoba u \u010diju je korist uzdr\u017eavanje ugovoreno. Naj\u010de\u0161\u0107e se radi o osobama koje\nzbog starije \u017eivotne dobi i zdravstvenog stanja nisu u stanju adekvatno brinuti\no osnovnim \u017eivotnim potrebama. Dodatno, ugovori mogu biti sklopljeni u svrhu\nvlastitog uzdr\u017eavanja te je tada ugovaratelj ujedno i primatelj, no ono mo\u017ee\nbiti ugovoreno i za tre\u0107u osobu (bra\u010dnog druga, sestru). U potonjem slu\u010daju, tre\u0107a\nosoba je primatelj, a na ugovaratelju je obveza da za dano uzdr\u017eavanje, dakle\nna davatelja, prenese svu ili dio imovine koja je predmet ugovora. Prema odluci\nVrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-2772\/87), ugovor valjano mogu zaklju\u010diti\ni osobe koje su se po samom zakonu (\u010dlanak 31. Obiteljskog zakona NN 103\/15)\ndu\u017ene me\u0111usobno uzdr\u017eavati i pomagati (bra\u010dni drugovi).<\/p>\n\n\n\n
U svrhu za\u0161tite pravne sigurnosti i spre\u010davanja zloporaba, sklapanje\nugovora uvjetovano je strogom zakonskom formom. Da bi ugovori proizvodili\npravne u\u010dinke moraju biti sklopljeni u pisanom obliku te ovjereni od suca nadle\u017enog\nsuda (ili solemnizirani od strane javnog bilje\u017enika \/sastavljeni u obliku\njavnobilje\u017eni\u010dkog akta). Za sudsku ovjeru ugovora pla\u0107a se pristojba u iznosu\nod 500 HRK, uz dodatnih 100 HRK za prijedlog ovjere. Stranke nerijetko\nizbjegavaju sudsku ovjeru zbog duljine trajanja postupka, a koji nije kra\u0107i od \u0161est\nmjeseci. S druge strane, iznos solemnizacije gotovog ugovora ili sastavljanja\nugovora u obliku javnobilje\u017eni\u010dkog akta odre\u0111uje se prema vrijednosti predmeta\nugovora, \u0161to u pravilu iznosi dva puta vi\u0161e nego ovjera od strane suca nadle\u017enog\nsuda. S druge strane ispada kako se prednost postupanja javnog bilje\u017enika ogleda\nu brzini postupka. Ukoliko do\u0111e do naknadnih izmjena ili dopuna ugovora, takve\ndopune i izmjene tako\u0111er moraju biti u\u010dinjene u pisanom obliku pred ovla\u0161tenom\nosobom \u2013 posljedica je da u protivnom one ne\u0107e biti valjane. Tako je \u017dupanijski\nsud u Vara\u017edinu u svojoj odluci (G\u017e-2305\/2011) istaknuo da \u201cDavatelji\nuzdr\u017eavanja ne mogu ste\u0107i nekretnine koje nisu obuhva\u0107ene pisanim ugovorom o\ndo\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, naknadnim usmenim dogovorom s primateljima\nuzdr\u017eavanja\u2026\u201d. Prilikom ovjere ili sastavljanja ugovora, ovla\u0161tena osoba du\u017ena\nje ugovarateljima pro\u010ditati ugovor te ih uputiti na posljedice. Ukoliko slu\u017ebena\nosoba propusti to u\u010diniti, ugovor nije valjan (odluka Ustavnog suda RH br.\nIII-853\/1998).<\/p>\n\n\n\n
Ugovore sklapaju davatelj i primatelj koji samostalno\nure\u0111uju opseg i na\u010din uzdr\u017eavanja ovisno o osobnim potrebama i mogu\u0107nostima.\nSadr\u017eaj uzdr\u017eavanja podrazumijeva pomo\u0107 oko odr\u017eavanja higijene ili obavljanja\nku\u0107anskih poslova, brigu oko zdravlja, osiguranje odje\u0107e, obu\u0107e, hrane, pi\u0107a,\nsmje\u0161taja, sahranu primatelja uzdr\u017eavanja i sl. Zajedni\u010dki \u017eivot davatelja i\nprimatelja mo\u017ee, ali i ne mora biti ugovoren.<\/p>\n\n\n\n
Ugovorom o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju davatelj se obvezuje\nuzdr\u017eavati primatelja, a primatelj zauzvrat izjavljuje da \u0107e davatelju u\nvlasni\u0161tvo prenijeti svu ili dio svoje imovine. Upravo taj prijenos imovine predstavlja\nnaknadu za dano uzdr\u017eavanje i odre\u0111uje ove ugovore kao naplatne pravne poslove\nkod kojih postoji \u010dinidba i protu\u010dinidba. \u017dupanijski sud u Vara\u017edinu u svojoj\nodluci (G\u017e703\/2006) navodi da ukoliko primatelj prenosi cijelu svoju imovinu,\nnjegovi nasljednici ne\u0107e mo\u0107i ni\u0161ta naslijediti, odnosno \u201cPostojanje pravno\nvaljanog ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju \u2026 isklju\u010duje raspravljanje o\nostavinskoj imovini.\u201d. No, ukoliko primatelj na davatelja prenosi samo dio\nsvoje imovine, potrebno \u0107e biti ugovorom precizirati koja je to imovina i od \u010dega\nse ona sastoji. U tom slu\u010daju,\nnasljednici primatelja mo\u0107i \u0107e naslijediti imovinu koja nije obuhva\u0107ena\nugovorom. Kao predmet ugovora mogu se pojaviti nekretnine, pokretnine te\nprenosiva imovinska prava. Ukoliko nije druga\u010dije ugovoreno, ugovorima su obuhva\u0107ene\ni sve pripadnosti stvari ili prava koja su predmet ugovora. Ako je predmet\nugovora bra\u010dna ste\u010devina, a bra\u010dni drug sklapa ugovor sa tre\u0107om osobom, za\ntakvo raspolaganje potrebna je pisana suglasnost drugog bra\u010dnog druga (\u010dlanak\n37. Obiteljskog zakona NN 103\/15). No, za slu\u010daj da bra\u010dni drugovi ugovor\nsklapaju me\u0111u sobom, takva suglasnost nije potrebna.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom da je kod ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju\nprijenos prava vlasni\u0161tva odgo\u0111en do trenutka smrti primatelja, davatelj do tog\ntrenutka nije ovla\u0161ten zahtijevati predaju imovine. No, on je ovla\u0161ten\npredlo\u017eiti upis zabilje\u017ebe postojanja ugovora u odgovaraju\u0107i upisnik. \u201cZabilje\u017eba\npostojanja ugovora slu\u017ei kao obavijest svima da je navedena nekretnina predmet\nugovora i da je vlasnik nekretnine sklopio ugovor o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju.\u201d (\u017dupanijski\nsud u Bjelovaru, G\u017e-3021\/2011). S druge stane, kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju,\nprijenos imovine doga\u0111a se za \u017eivota primatelja uzdr\u017eavanja (danom sklapanja\nugovora ili u drugom roku oko kojeg su se stranke sporazumjele). Ipak, samim\nsklapanjem ugovora davatelj ne postaje nositelj prava vlasni\u0161tva jer ugovor o\ndosmrtnom uzdr\u017eavanju predstavlja samo pravni temelj stjecanja. Do stvarnog prijenosa\nprava vlasni\u0161tva do\u0107i \u0107e kada mu, temeljem ugovora, stvari ili pravu budu\npreneseni na zakonom predvi\u0111eni na\u010din. S obzirom da kod ugovora o dosmrtnom\nuzdr\u017eavanju primatelj na davatelja prenosi imovinu za svog \u017eivota (odnosno\ndavatelj postaje vlasnikom imovine za \u017eivota primatelja), po\u017eeljno je osnivanje\nosobne slu\u017enosti stanovanja u korist primatelja kao bi on imao pravni temelj za\nkori\u0161tenje nekretnine koju je prenio na davatelja. Prijenosom prava vlasni\u0161tva\nnad nekretninom nastaje porezna obveza za stjecatelja nekretnine (davatelja) (\u010dlanak\n5. Zakona o porezu na promet nekretninama NN 115\/16). No, Zakon o porezu na\npromet nekretnina u \u010dlanku 13. predvi\u0111a porezna oslobo\u0111enja \u2013 tako su pla\u0107anja\nporeza, izme\u0111u ostalog, oslobo\u0111eni bra\u010dni drug i potomci.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, Zakonom je predvi\u0111ena mogu\u0107nost jednostranog ili\nsporazumnog raskida ugovora. Sporazumno raskidanje mogu\u0107e je odmah po sklapanju\nugovora ili prije\/nakon \u0161to su stranke zapo\u010dele s ispunjavanjem svojih ugovornih\nobveza. Za sporazumni raskid nije propisan poseban oblik, ali stajali\u0161te sudske\nprakse je da se to u\u010dini u pisanom obliku. Raskid ugovora mogu\u0107 je i kada me\u0111u\nstrankama nema suglasnosti. U tom slu\u010daju radi s o jednostranom raskidu koji je\nmogu\u0107 zbog nepodno\u0161ljivog zajedni\u010dkog \u017eivota davatelja i primatelja,\nneispunjenja ugovornih obveza te promijenjenih okolnosti nastalih nakon\nsklapanja ugovora. Tada svaka strana tu\u017ebom mo\u017ee zatra\u017eiti od suda raskid ugovora.\nIako je svrha ovih ugovora uzdr\u017eavanje starije i nemo\u0107ne osobe od strane davatelja,\n\u017eivotne situacije mogu dovesti do toga da davatelj umre prije primatelja. Naime,\nsva ugovorena prava i obveze davatelja mogu prije\u0107i na njegove nasljednike koji\nodlu\u010duju \u017eele li ih preuzeti na sebe. Ukoliko pristanu, time preuzimaju ulogu\nkoju je do tada imao preminuli davatelj. No, ukoliko nasljednici ne \u017eele ili ne\nmogu preuzeti obveze iz ugovora, ugovor se raskida. Raskidanjem ugovora na\nnavedeni na\u010din, za nasljednike koji ne \u017eele prihvatiti ugovorne obveze, nema\npravne osnove po kojoj bi zahtijevali naknadu za prije dano uzdr\u017eavanje. No,\nukoliko nasljednici nisu u mogu\u0107nosti preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo\nzahtijevati naknadu za uzdr\u017eavanje koje je primatelj primio od davatelja prije\nnego li je davatelj preminuo. Ovu naknadu\nsud odre\u0111uje prema slobodnoj ocijeni, uzimaju\u0107i u obzir imovinske prilike\nprimatelja ili osoba koje su bile ovla\u0161tene na produ\u017eenje ugovora. Kod ugovora\no do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju kao nasljednici u obzir dolaze samo bra\u010dni drug i potomci,\ndok kod ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju u obzir dolaze svi koji su pozvani na naslje\u0111ivanje.<\/p>\n\n\n\n
Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju u praksi su \u010desto zloupotrebljavani, odnosno, sklapaju se kao simulirani ugovori, \u010dija primarna svrha nije pru\u017eanje uzdr\u017eavanja slabijima i nemo\u0107nima, ve\u0107 onemogu\u0107avanje nasljednicima naslje\u0111ivanje nu\u017enog djela imovine. Ukoliko je osnovna pobuda za sklapanje ovih ugovora rje\u0161avanje imovinskih odnosa te ukoliko je druga strana za to znala ili morala znati, takav ugovor ne\u0107e proizvoditi pravne u\u010dinke.<\/p>\n\n\n\n
OSIJEK PRO BONO., listopad 2019. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju pravni su poslovi kojima se jedna strana (u daljnjem tekstu: davatelj) obvezuje drugu stranu ili tre\u0107u osobu (u daljnjem tekstu: primatelj) uzdr\u017eavati do njegove smrti, a primatelj izjavljuje da \u0107e davatelju u vlasni\u0161tvo prenijeti svu ili dio svoje imovine. Iako u svakodnevnom govoru ne spoznajemo jasnu granicu izme\u0111u ova […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[60,59,63,62,64,61],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/999"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=999"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1000,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/999\/revisions\/1000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}