Kad\nje u pitanju za\u0161tita prava iz radnog odnosa, zakonodavac propisuje odre\u0111ene\npretpostavke i rokove za pokretanje postupka pred nadle\u017enim sudom. S obzirom na\nto da se radi o \u010destom upitu na\u0161ih stranaka u ovom tekstu \u017eelimo pobli\u017ee\nobjasniti zakonodavni okvir za\u0161tite prava iz radnog odnosa koji se bitno razlikuje\nod za\u0161tite prava koja proizlaze iz drugih gra\u0111anskopravnih odnosa. <\/p>\n\n\n\n
Zakon\no radu (NN broj 93\/14, 127\/17, 98\/19, u daljnjem tekstu : ZOR) u \u010dlanku 133.\npropisuje na\u010din i pretpostavke za za\u0161titu prava iz radnog odnosa pred nadle\u017enim\nsudom. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog\nodnosa mo\u017ee u roku od petnaest dana od dostave odluke za koju smatra da povre\u0111uje\nnjegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca\nostvarenje tog prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave\nzahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik mo\u017ee u daljnjem roku od\npetnaest dana zahtijevati za\u0161titu povrije\u0111enog prava pred nadle\u017enim sudom. \u0160to\nse same dostave ti\u010de, na odgovaraju\u0107i na\u010din primjenjuju se odredbe Zakona o\nparni\u010dnom postupku, osim ako je postupak dostave ure\u0111en kolektivnim ugovorom,\nsporazumom sklopljenim izme\u0111u radni\u010dkog vije\u0107a i poslodavca ili pravilnikom o\nradu. Tako\u0111er, ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili\npravilnikom o radu predvi\u0111en postupak mirnog rje\u0161avanja nastalog spora, rok od\npetnaest dana za podno\u0161enje tu\u017ebe sudu po\u010dinje te\u0107i od dana okon\u010danja tog\npostupka. Zahtjev za za\u0161titu prava iz radnog odnosa koji radnik podnosi\nposlodavcu u rokovima predvi\u0111enim odredbama Zakona o radu, pretpostavka je za\npokretanje spora pred nadle\u017enim sudom, osim u slu\u010daju zahtjeva radnika za\nnaknadom \u0161tete ili drugog nov\u010danog potra\u017eivanja iz radnog odnosa. Dakle,\nbez prethodno podnesenog zahtjeva za za\u0161titu prava poslodavcu, radnik ne mo\u017ee\nzahtijevati za\u0161titu povrije\u0111enih prava pred nadle\u017enim sudom<\/em>.<\/strong>\nKada je u pitanju otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora iz \u010dlanka 123. ZOR-a,\nrok za za\u0161titu prava iz radnog odnosa po\u010dinje te\u0107i od dana kada se radnik\nizjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim\nuvjetima ili od dana isteka roka koji je za izja\u0161njavanje o postavljenoj\nponudio odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili\nse izjasnio nakon isteka ostavljenog roka. \u010clankom 47. propisano je da u\nslu\u010daju povrede prava ustupljenog radnika koji smatra da mu je za vrijeme rada\nkod korisnika povrije\u0111eno neko pravo iz radnog odnosa, za\u0161titu prava ostvaruje\nkod poslodavca na na\u010din utvr\u0111en \u010dlankom 133. Poslodavac je u ovom slu\u010daju agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje<\/em> iz\n\u010dlanka 44., koja na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom\nposlodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova, a ustupljeni radnik je\nradnik kojeg agencija zapo\u0161ljava radi ustupanja korisniku. <\/p>\n\n\n\n Rje\u0161avanje\nradnog spora ugovorne strane mogu sporazumno povjeriti arbitra\u017ei odnosno\nmirenju, kolektivnim ugovorom mo\u017ee se urediti sastav, postupak i druga pitanja\nva\u017ena za rad arbitra\u017ee odnosno mirenja.<\/p>\n\n\n\n Poslodavac\nkoji je fizi\u010dka osoba, mo\u017ee pisanom punomo\u0107i ovlastiti drugu poslovno sposobnu\npunoljetnu osobu da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa\nili u vezi s radnim odnosom. Ako je poslodavac pravna osoba, potonja ovla\u0161tenja\nima osoba ili tijelo za to ovla\u0161ten statutom, dru\u0161tvenim ugovorom, izjavom o\nosnivanju ili drugim pravilima pravne osobe, a ta osoba ili tijelo mo\u017ee svoja\novla\u0161tenja pisanom punomo\u0107i prenijeti na drugu poslovno sposobnu punoljetnu\nosobu (\u010dlanak 131. ZOR-a).<\/p>\n\n\n\n Pravila o za\u0161titi\ndostojanstva radnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada je u pitanju za\u0161tita\ndostojanstva radnika iz \u010dlanka 134. vrijede posebna pravila i rokovi za za\u0161titu\npovrije\u0111enih prava radnika. Postupak i mjere za\u0161tite dostojanstva radnika od\nuznemiravanja i spolnog uznemiravanja ure\u0111uju se posebnim zakonom, kolektivnim\nugovorom, sporazumom sklopljenim izme\u0111u radni\u010dkog vije\u0107a i poslodavca ili\npravilnikom o radu. Poslodavac koji\nzapo\u0161ljava najmanje dvadeset radnika du\u017ean je imenovati osobu koja je osim\nnjega ovla\u0161tena primati i rje\u0161avati pritu\u017ebe vezane za za\u0161titu dostojanstva\nradnika. Poslodavac ili osoba koju je imenovao du\u017ena je u roku utvr\u0111enim\nkolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme\u0111u radni\u010dkog vije\u0107a i\nposlodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku osam dana od dostave\npritu\u017ebe, ispitati pritu\u017ebu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom\nslu\u010daju radi sprje\u010davanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako\nutvrdi da ono postoji. Ako poslodavac u tom roku ne poduzme mjere za\nsprje\u010davanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je\npoduzeo o\u010dito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan\nima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura za\u0161tita, pod uvjetom da je u\ndaljnjem roku od osam dana zatra\u017eio za\u0161titu pred nadle\u017enim sudom. Ako postoje\nokolnosti zbog kojih nije opravdano o\u010dekivati da \u0107e poslodavac za\u0161tititi\ndostojanstvo radnika, radnik nije du\u017ean dostaviti pritu\u017ebu poslodavcu i ima\npravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatra\u017eio za\u0161titu pred nadle\u017enim sudom i\no tome obavijestio poslodavca u roku osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme\nprekida rada u ova dva slu\u010daja, radnik ima pravo na naknadu pla\u0107e u iznosu\npla\u0107e koju bi ostvario da je radio. Ako se pravomo\u0107nom sudskom odlukom utvrdi\nda nije povrije\u0111eno dostojanstvo radnika, poslodavac mo\u017ee zahtijevati povrat\ntakve ispla\u0107ene naknade. Pona\u0161anje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili\nspolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa, a\nprotivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno\nuznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti\nrazlog za diskriminaciju. Svi podaci utvr\u0111eni u postupku za\u0161tite dostojanstva\nradnika su tajni.<\/p>\n\n\n\n O teretu dokazivanja u\nradnim sporovima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zakon o radu \u010dlankom 135. propisuje\nna kome le\u017ei teret dokazivanja u slu\u010daju spora iz radnog odnosa pa je tako\nteret dokazivanja na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa\npovrije\u0111eno odnosno koja pokre\u0107e spor, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom\nnije druk\u010dije ure\u0111eno. U slu\u010daju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji\npolo\u017eaj od drugih radnika radi obra\u0107anja radnika zbog opravdane sumnje na\nkorupciju ili u dobroj vjeri podno\u0161enja prijave o toj sumnji odgovornim osobama\nili nadle\u017enim tijelima dr\u017eavne vlasti, a \u0161to je dovelo do povrede nekog od\nprava radnika iz radnog odnosa, ako radnik u\u010dini vjerojatnim da je stavljen u\nnepovoljniji polo\u017eaj i da mu je povrije\u0111eno neko od njegovih prava iz radnog\nodnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnika\nnije stavio u nepovoljniji polo\u017eaj od drugih radnika, odnosno da mu nije\npovrijedio pravo iz radnog odnosa. Prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti,\nprava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti te\npravnih i fizi\u010dkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja\nva\u017ena za prijavu nepravilnosti i za\u0161titu prijavitelja nepravilnosti regulirani su\nposebnim Zakonom o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti (NN broj 17\/19). Cilj tog\nposebnog Zakona jest u\u010dinkovita za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti koja\nuklju\u010duje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih na\u010dina prijavljivanja\nnepravilnosti. U slu\u010daju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja\npostojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je\nugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu\notkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu. U slu\u010daju spora u vezi s radnim\nvremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju o radnom vremenu na na\u010din propisan\nZakonom o radu, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.<\/p>\n\n\n\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Mo\u017eemo zaklju\u010diti da je postupak za\u0161tite prava iz radnog odnosa specifi\u010dan \u010dak i s obzirom na razli\u010dite vrste povreda unutar radnog odnosa. Prekluzivni rokovi za poduzimanje radnji koje predstavljaju pretpostavke za pokretanje spora pred nadle\u017enim sudom izrazito su kratki te puno ljudi propusti priliku za za\u0161titu povrije\u0111enih prava iz radnog odnosa i prije nego \u0161to se uspije primjereno informirati o svojim pravima i na\u010dinu za\u0161tite istih. Stoga je vrlo va\u017eno precizno educirati radnike o na\u010dinu za\u0161tite prava iz radnog odnosa.<\/p>\n\n\n\n OSIJEK PRO BONO, prosinac 2020. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad je u pitanju za\u0161tita prava iz radnog odnosa, zakonodavac propisuje odre\u0111ene pretpostavke i rokove za pokretanje postupka pred nadle\u017enim sudom. S obzirom na to da se radi o \u010destom upitu na\u0161ih stranaka u ovom tekstu \u017eelimo pobli\u017ee objasniti zakonodavni okvir za\u0161tite prava iz radnog odnosa koji se bitno razlikuje od za\u0161tite prava koja proizlaze […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[47,46,44,50,43,49,45,28,48],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/993"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=993"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":994,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/993\/revisions\/994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}