Ona imovina koju nakon smrti ostavitelja nema tko naslijediti \u2013 ostavitelj nema
nasljednike koji bi ga naslijedili \u2013 naziva se o\u0161asna ostavina, a ponekad i kaduktna imovina.
Svoju zakonsku regulaciju crpi u Zakonu o naslje\u0111ivanju (NN 48\/03, 163\/03, 35\/05, 127\/13,
33\/15, 14\/19), u daljnjem tekstu: ZN. No iako takva imovina nema nasljednika ne mo\u017eemo ju
ostaviti ni\u010dijom, stoga \u0107e u takvim ostavinskim postupcima imovina bez nasljednika pripasti
op\u0107inama, odnosno gradovima. Imovinu \u0107e ste\u0107i ona op\u0107ina, odnosno grad na \u010dijem podru\u010dju se
imovina nalazi ili gdje je ostavitelj imao prebivali\u0161te u Republici Hrvatskoj u trenutku smrti,
ovisno radi li se o nekretninama ili pokretninama. U takvim slu\u010dajevima op\u0107ina, odnosno grad
dobivaju polo\u017eaj ostaviteljevog nasljednika. Va\u017eno je za napomenuti da, iako su stekli polo\u017eaj
kao da su ostaviteljevi nasljednici, oni se te imovine ne mogu odre\u0107i i izjaviti da ju ne \u017eele
naslijediti \u2013 po sili zakona moraju. To je razlika u odnosu na ostavinske postupke gdje ostavitelj
ima nasljednike koji se nasljedni\u010dkom izjavom mogu odre\u0107i nasljedstva koje bi im trebalo
pripasti.<\/p>\n\n\n\n\n\n
Izdvojena sudska praksa<\/p>\n\n\n\n
U nastavku teksta razmotrena je sudska praksa u pogledu o\u0161asne imovine. U rje\u0161enju
\u017dupanijskog suda u Dubrovniku broj: G\u017e 322\/2019-2 od 03. lipnja 2020., navodi se da je sud
du\u017ean utvrditi rodoslovlje ostavitelja ispitivanjem svih navoda o srodstvu ostavitelja i tek onda
mo\u017ee utvrditi da ostavitelj nije imao zakonskih niti oporu\u010dnih nasljednika. Nakon toga je ovla\u0161ten
donijeti rje\u0161enje kojim \u0107e se o\u0161asna nepokretna imovina uru\u010diti jedinici lokalne samouprave na
\u010dijem se podru\u010dju nalazi u trenutku dono\u0161enja rje\u0161enja.
Potrebno je navesti da se rje\u0161enjem \u017dupanijskog suda u Vara\u017edinu broj: G\u017e 998\/2020-2
od 14. srpnja 2020. godine o\u0161asna imovina ne mo\u017ee uru\u010diti Republici Hrvatskoj, ve\u0107 samo op\u0107ini
ili gradu.
<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, u Rje\u0161enju \u017dupanijskog suda u Karlovcu, broj: G\u017e 2\/2018-2 od 11. prosinca 2019. godine, navodi se da kada ostavitelj premine bez oporu\u010dnih ili zakonskih nasljednika, ili u
slu\u010daju da oni postoje, ali su se odrekli nasljedstva, o\u0161asnu imovinu \u2013 pokretnine ostavitelja \u0107e
naslijediti grad ili op\u0107ina u kojoj je ostavitelj imao prebivali\u0161te, a u slu\u010daju naknadno prona\u0111ene<\/p>\n\n\n\n
imovine ostavitelja ona \u0107e se uru\u010diti gradu ili op\u0107ini bez ponovnog davanja nasljedni\u010dke izjave od
strane nasljednika koji su se ve\u0107 odrekli nasljedstva. Op\u0107ina ili grad koji naslijede takvu imovinu
ne mogu odbiti obveze koje imaju prema ostaviteljevim nasljednicima niti nasljedstvo.
Rje\u0161enjem \u017dupanijskog suda u Vara\u017edinu, broj: G\u017e 886\/2019-2 od 22. srpnja 2019.
utvr\u0111eno je da Republici Hrvatskoj, odnosno dr\u017eavnom prora\u010dunu pripada dospjelo neispla\u0107eno
nov\u010dano primanje s osnove neispla\u0107ene mirovine koja \u010dini o\u0161asnu imovinu.
U Rje\u0161enju \u017dupanijskog suda u Slavonskom Brodu, broj G\u017e Ovr 53\/2021-2 od 04. velja\u010de 2021. godine, utvr\u0111eno je da op\u0107ina ili grad kao nasljedici u slu\u010daju spora moraju dokazati da nisu raspolagali tom o\u0161asnom imovinom jer \u0107e u suprotnom odgovarati cjelokupnom svojom
imovinom. Dakle, vjerovnici ostavitelja \u0107e svoje tra\u017ebine mo\u0107i naplatiti i sa ra\u010duna jedinice
lokalne samouprave, iako je utvr\u0111eno da odgovaraju za dugove ostavitelja u visini vrijednosti
naslije\u0111ene o\u0161asne imovine i to samo na stvarima ili pravima koja su sastavi dio ostavine.<\/p>\n\n\n\n
Postoje i mnogi drugi zanimljivi slu\u010dajevi.
Rje\u0161enjem o naslje\u0111ivanju broj 46.O-1145\/2022-8 od 10. listopada 2022. godine Op\u0107inski
sud u Osijeku rije\u0161io je da se, iza pokojne ostaviteljice koja nije ostavila oporuku, nasljednicima
progla\u0161avaju temeljem zakona ostavitelji\u010din polubrat u \u00bd dijela ostavine i Grad Osijek u \u00bd dijela
ostavine. ZN \u010dlankom 12. regulira predmetno pitanje. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro
prije ostavitelja koji nije ostavio bra\u010dnog druga, dio ostavine koji nije ostavio bra\u010dnog druga, dio
ostavine koji bi mu pripadao da je nad\u017eivio ostavitelja naslje\u0111uju njegova djeca (ostaviteljeva
bra\u0107a i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slu\u010daj kad
ostavitelja naslje\u0111uju njegova djeca i ostali potomci. Nadalje, ako su oba ostaviteljeva roditelja
umrla prije ostavitelja koji nije ostavio bra\u010dnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih
pripao da je nad\u017eivio ostavitelja naslje\u0111uju potomci, kao \u0161to je prethodno spomenuto.
Razlog dono\u0161enja takvog rje\u0161enja jest taj da je ostavitelji\u010din brat po ocu kao nasljednik drugog
nasljednog reda naslijedio o\u010dev dio ostavine, a da ostaviteljica nije imala drugih zakonskih
nasljednika, pa je maj\u010din dio ostavine pre\u0161ao na Grad Osijek kao o\u0161asna imovina.
Kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, o\u0161asna ili kaduktna imovina je imovina bez nasljednika. U
praksi postoji ostavina koja nema nasljednika, pa su takve pravne situacije rije\u0161ene na na\u010din da je propisan postupak koji se provodi u slu\u010daju kada nije poznato ima li nasljednika, a s ciljem
utvr\u0111ivanja \u010dinjenice tko su nasljednici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ona imovina koju nakon smrti ostavitelja nema tko naslijediti \u2013 ostavitelj nemanasljednike koji bi ga naslijedili \u2013 naziva se o\u0161asna ostavina, a ponekad i kaduktna imovina.Svoju zakonsku regulaciju crpi u Zakonu o naslje\u0111ivanju (NN 48\/03, 163\/03, 35\/05, 127\/13,33\/15, 14\/19), u daljnjem tekstu: ZN. No iako takva imovina nema nasljednika ne mo\u017eemo juostaviti ni\u010dijom, stoga \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[254],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1405"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1405"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1405\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1408,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1405\/revisions\/1408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}