{"id":1365,"date":"2023-03-17T11:05:34","date_gmt":"2023-03-17T10:05:34","guid":{"rendered":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1365"},"modified":"2023-03-17T11:05:35","modified_gmt":"2023-03-17T10:05:35","slug":"radno-pravo-rjesenje-o-prestanku-sluzbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1365","title":{"rendered":"RADNO PRAVO &#8211; RJE\u0160ENJE O PRESTANKU SLU\u017dBE"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\">KAKO PRESTAJE SLU\u017dBA SLU\u017dBENICIMA I NAMJE\u0160TENICIMA?<br \/>Prema \u010dlanku 115. Zakona o slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u lokalnoj i podru\u010dnoj<br \/>(regionalnoj) samoupravi (NN 86\/08, 61\/11, 04\/18, 112\/19; u daljnjem tekstu: ZSNLPS)<br \/>slu\u017ebeniku slu\u017eba po sili zakona prestaje smr\u0107u, danom pravomo\u0107nosti rje\u0161enja kojim se<br \/>utvr\u0111uje pravo na mirovinu zbog op\u0107e nesposobnosti za rad ili posljednjeg dana godine u<br \/>kojoj je slu\u017ebenik navr\u0161io 65 godina \u017eivota i najmanje 20 godina mirovinskog sta\u017ea.<br \/>Nadalje, navodi se da slu\u017eba prestaje i danom pravomo\u0107nosti presude kojom je slu\u017ebenik<br \/>osu\u0111en na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju du\u017eem od 6 mjeseci, odnosno kojom je osu\u0111en<br \/>za neko kazneno djelo iz \u010dlanka 15. ZSNLPS-a, kao \u0161to je kazneno djelo protiv \u017eivota i tijela,<br \/>slobode i prava \u010dovjeka i gra\u0111anina, braka, obitelji i mlade\u017ei, imovine i sl. Razlog za<br \/>prestanak slu\u017ebe je i slu\u010daj kada slu\u017ebenik neopravdano izostane s rada uzastopce pet radnih<br \/>dana &#8211; u tom slu\u010daju slu\u017eba prestaje danom napu\u0161tanja slu\u017ebe, odnosno prvog dana odsutnosti<br \/>s rada.<br \/>Osim navedenog, ZSNLPS dalje redom navodi kako slu\u017eba prestaje: istekom roka u kojemu<br \/>je bio obvezan polo\u017eiti dr\u017eavni ispit, a koji nije polo\u017eio u propisanom roku, zatim danom<br \/>saznanja da u vrijeme prijma u slu\u017ebu slu\u017ebenik nije ispunjavao zakonom propisane uvjete za<br \/>prijam u slu\u017ebu, odnosno danom saznanja da je u vrijeme prijma u slu\u017ebu postojala zapreka<br \/>za prijam u slu\u017ebu, danom izvr\u0161nosti odluke slu\u017ebeni\u010dkog suda kojom je slu\u017ebeniku izre\u010dena<br \/>kazna prestanka slu\u017ebe u postupku zbog te\u0161ke povrede slu\u017ebene du\u017enosti te kojom je<br \/>utvr\u0111ena odgovornost slu\u017ebenika za te\u0161ku povredu slu\u017ebene du\u017enosti po\u010dinjenu u roku ku\u0161nje<br \/>iz \u010dlanka 64. stavka 4. ZSNLPS-a, danom kojim se morao javiti na du\u017enost ako se po<br \/>premje\u0161taju neopravdano nije javio u zakonskom roku, danom izvr\u0161nosti posljednjeg rje\u0161enja<br \/>o ocjenjivanju ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom \u201cne zadovoljava\u201d te u drugim<br \/>slu\u010dajevima utvr\u0111enim zakonom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-orange-background-color has-background\">\u0160TO AKO, PRIMJERICE, OSOBA KOAJ JE U RADNOM ODNOSU ZAVR\u0160I U ISTRA\u017dNOM ZATVORU?<br \/>Sudska praksa sudova u Republici Hrvatskoj prili\u010dno je neujedna\u010dena po tom pitanju. Ipak,<br \/>prevladava mi\u0161ljenje kako sama \u010dinjenica istra\u017enog zatvora, odnosno pritvora radnika zbog po\u010dinjenja nekog kaznenog djela izvan posla nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.<br \/>Naime, ako je radnik odsutan du\u017ee vrijeme s radnog mjesta zbog toga \u0161to mu je po nalogu<br \/>suda odre\u0111en istra\u017eni zatvor, ne mo\u017ee se smatrati da je on samovoljno i neopravdano odsutan.<br \/>Posebno ako je \u010dinjenica da je radnik u istra\u017enom zatvoru u trenutku otkazivanja bila poznata<br \/>poslodavcu. Stoga u slu\u010daju po\u010dinjenja kaznenog djela izvan radnog mjesta poslodavac ne bi<br \/>smio u odluci o izvanrednom otkazu otkazne razloge temeljiti samo na neopravdanom<br \/>izostanku i \u010dinjenici pritvora zbog toga \u0161to se zapravo niti ne radi o neopravdanom i<br \/>samovoljnom izostanku s posla.<br \/>Prema \u010dlanku 116. stavku 1. Zakona o radu (NN 93\/14, 127\/17, 98\/19, 151\/22) poslodavac<br \/>ima opravdani razlog za otkaz ugovora ako zbog osobito te\u0161ke povrede obveze iz radnog<br \/>odnosa ili neke druge osobito va\u017ene \u010dinjenice nastavak radnog odnosa vi\u0161e nije mogu\u0107. Ali,<br \/>sama \u010dinjenica istra\u017enog zatvora nikako ne mo\u017ee biti samostalan razlog za otkaz, posebice<br \/>ako poslodavac u svojoj odluci ne uka\u017ee da je zbog pritvaranja radnika ugro\u017een radni proces i<br \/>redovno poslovanje. No ukoliko je pritvor, odnosno istra\u017eni zatvor radniku odre\u0111en u trajanju<br \/>du\u017eem od 6 mjeseci, tada se smatra da poslodavac ne mora dokazivati da takav izostanak<br \/>radnika predstavlja \u0161tetu za funkcioniranje radnog procesa jer se to zbog samog trajanja<br \/>izostanka radnika presumira. Takvo je i stajali\u0161te Vrhovnog suda RH (Revr 422\/05 od 31.<br \/>kolovoza 2005.), gdje sud navodi kako prilikom ocjene o odre\u0111ivanju pritvora kao<br \/>opravdanog razloga za izvanredno otkazivanje ugovora o radu potrebno je procijeniti djeluje<br \/>li odsutnost radnika \u0161tetno na radni odnos, a ne postoje mogu\u0107nosti premo\u0161\u0107enja koje se<br \/>mogu o\u010dekivati od poslodavca. Sud navodi i kako treba imati na umu kako \u010dinjenica da je<br \/>nekome odre\u0111en pritvor ne zna\u010di istodobno da je za pritvorenu osobu utvr\u0111eno kako je ona<br \/>po\u010dinila kazneno djelo, pa se do pravomo\u0107ne presude protiv radnika poslodavac u svojoj<br \/>odluci ne bi mogao isklju\u010divo pozvati niti na taj razlog izvanrednog otkazivanja.<br \/>Zaklju\u010dno treba istaknuti kako poslodavac radniku nad kojim je odre\u0111en istra\u017eni zatvor u<br \/>kra\u0107em trajanju mo\u017ee izvanredno otkazati ugovor o radu, ali u svojoj odluci mora dokazati da<br \/>je navedena okolnost izostanka radnika imala negativan utjecaj na odvijanje proizvodnog,<br \/>odnosno radnog procesa, da navedeni izostanak radnik nije mogao premostiti te da zbog toga<br \/>nastavak radnog odnosa kod tog poslodavca za tog konkretnog radnika vi\u0161e nije mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\">PRAVO NA OTPREMNINU U SLU\u010cAJU OTKAZA UGOVORA O RADU I PRAVO NA NOV\u010cANU NAKNADU ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\">\u010clankom 126. Zakona o radu (NN 93\/14, 127\/17, 98\/19, 151\/22; u daljnjem tekstu: ZOR)<br \/>propisana je kao obveza poslodavca i pravo radnika, prema kojim odredbama poslodavac ima<br \/>obvezu isplatiti radniku otpremninu ako su kumulativno ispunjeni posebni uvjeti. Uvjeti su da<br \/>ugovor o radu otkazuje poslodavac, da razlog otkaza ugovora o radu nije krivnja odnosno<br \/>skrivljeno pona\u0161anje radnika, te da je radnik kod poslodavca bio u radnom odnosu najmanje<br \/>dvije godine neprekidno. Iz navedenog \u010dlanka vidljivo je da poslodavac nema zakonsku<br \/>obvezu isplate otpremnine radniku kojem se otkazuje ugovor o radu zbog njegovog<br \/>skrivljenog pona\u0161anja, te da pravo na otpremninu ne bi imao niti radnik kojem poslodavac<br \/>izvanredno otkazuje ugovor o radu jer se odluka o izvanrednom otkazu donosi uglavnom<br \/>zbog osobito te\u0161kih povreda radne obveze uvjetovanih upravo pona\u0161anjem radnika. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\">Stavkom 3. istog \u010dlanka propisano je da se iznos otpremnine odre\u0111uje s obzirom na du\u017einu prethodnog<br \/>neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno<br \/>odrediti u iznosu manjem od jedne tre\u0107ine prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e koju je radnik ostvario u<br \/>tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr\u0161enu godinu rada kod tog<br \/>poslodavca. Me\u0111utim, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili<br \/>ugovorom o radu nije odre\u0111eno druga\u010dije, ukupan iznos otpremnine ne mo\u017ee biti ve\u0107i od \u0161est<br \/>mjese\u010dnih pla\u0107a koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.<br \/>U pogledu prava na nov\u010danu naknadu za vrijeme nezaposlenosti Zakon o tr\u017ei\u0161tu rada (NN<br \/>118\/18, 32\/20, 18\/22; u daljnjem tekstu: ZTR) u \u010dlanku 46. stavku 1. propisuje da pravo na<br \/>nov\u010danu naknadu stje\u010de nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima<br \/>najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. U \u010dlanku 47. ZTR propisuje da pravo<br \/>na nov\u010danu naknadu stje\u010de nezaposlena osoba kojoj je prestao radni odnos, ako se prijavi<br \/>Zavodu i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, iznimno<br \/>stavkom 2. istog \u010dlanka propisano je da iznimno nezaposlena osoba koja zbog opravdanog<br \/>razloga propusti navedeni rok za prijavu, mo\u017ee se prijaviti i podnijeti Zahtjev u roku od osam<br \/>dana od dana prestanka razloga koji je prouzro\u010dio propu\u0161tanje roka, a najkasnije 60 dana od<br \/>propu\u0161tanja roka iz stavka 1. ZTR tako\u0111er propisuje u \u010dlanku 48. da pravo na nov\u010danu<br \/>naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao zbog toga \u0161to je otkazala<br \/>odnos odnosno slu\u017ebu, osim u slu\u010daju otkaza ugovora o radu uzrokovanog pona\u0161anjem<br \/>poslodavca, pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno slu\u017ebe, sudskom<br \/>nagodbom, kojom je utvr\u0111en prestanak radnog odnosa, te zbog izdr\u017eavanja kazne zatvora<br \/>du\u017ee od tri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n<p>OSIJEK PRO BONO, SIJE\u010cANJ 2023.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>KAKO PRESTAJE SLU\u017dBA SLU\u017dBENICIMA I NAMJE\u0160TENICIMA?Prema \u010dlanku 115. Zakona o slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u lokalnoj i podru\u010dnoj(regionalnoj) samoupravi (NN 86\/08, 61\/11, 04\/18, 112\/19; u daljnjem tekstu: ZSNLPS)slu\u017ebeniku slu\u017eba po sili zakona prestaje smr\u0107u, danom pravomo\u0107nosti rje\u0161enja kojim seutvr\u0111uje pravo na mirovinu zbog op\u0107e nesposobnosti za rad ili posljednjeg dana godine ukojoj je slu\u017ebenik navr\u0161io 65 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1365"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1366,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1365\/revisions\/1366"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}