{"id":1356,"date":"2022-11-16T10:59:54","date_gmt":"2022-11-16T09:59:54","guid":{"rendered":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1356"},"modified":"2022-11-16T10:59:55","modified_gmt":"2022-11-16T09:59:55","slug":"nasljedno-pravo-iskljucenje-iz-nasljedstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1356","title":{"rendered":"NASLJEDNO PRAVO-ISKLJU\u010cENJE IZ NASLJEDSTVA"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-pale-pink-background-color has-background\">JE LI MOGU\u0106E ISKLJU\u010cITI DIJETE IZ NASLJEDSTVA?<br \/>Prema Zakonu o naslje\u0111ivanju (NN 48\/03, 163\/03, 35\/05, 127\/13, 33\/15, 14\/19; u daljnjem<br \/>tekstu: ZN), \u010dlanku 69. st. 1., nu\u017eni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvoj\u010dad i<br \/>njihovi potomci te njegov bra\u010dni drug. Stavak 2. istog Zakona navodi kako su ostaviteljevi<br \/>roditelji, posvojitelji i ostali predci nu\u017eni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i<br \/>nemaju nu\u017enih sredstava za \u017eivot. Sve osobe navedene u \u010dlanku 69. ZN-a su nu\u017eni nasljednici<br \/>kad su po zakonskom redu naslje\u0111ivanja pozvani na nasljedstvo.<br \/>ZN propisuje prava nu\u017enog nasljednika. Prema \u010dlanku 70. ZN-a, pravo na nu\u017eni dio jest<br \/>nasljedno pravo, a nu\u017eni dio je dio koji pripada pojedinom nu\u017enom nasljedniku. Raspolaganja za<br \/>slu\u010daj smrti koja su suprotna ne\u010dijem pravu na nu\u017eni dio pobojna su. Nu\u017eni dio potomaka,<br \/>posvoj\u010dadi i njihovih potomaka te bra\u010dnog druga iznosi jednu polovicu, a nu\u017eni dio ostalih<br \/>nu\u017enih nasljednika jednu tre\u0107inu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po<br \/>zakonskom redu naslje\u0111ivanja. Oporu\u010ditelj mo\u017ee oporukom odrediti i da nu\u017eni nasljednik primi<br \/>svoj dio u odre\u0111enim stvarima, pravima ili u novcu. Nu\u017eni nasljednik na svaki na\u010din ima pravo<br \/>na ime svog nu\u017enog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obra\u010dunska<br \/>vrijednost ostavine podijeli s veli\u010dinom njegova nu\u017enog dijela nasljednog prava (vrijednost<br \/>nu\u017enog dijela).<br \/>Ostavitelj mo\u017ee isklju\u010diti nu\u017enog nasljednika iz nasljedstva. Isklju\u010denje iz nasljedstva mo\u017ee biti<br \/>potpuno ili djelomi\u010dno. Stavak 1. \u010dlanak 85. ZN-a propisuje da oporu\u010ditelj mo\u017ee iz nasljedstva<br \/>isklju\u010diti nasljednika koji ima pravo na nu\u017eni dio ako se on povredom neke zakonske ili moralne<br \/>obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem te\u017ee ogrije\u0161io prema<br \/>ostavitelju. Tako\u0111er, nasljednik se mo\u017ee isklju\u010diti ako je namjerno po\u010dinio neko te\u017ee kazneno<br \/>djelo prema njemu ili njegovu bra\u010dnom drugu, djetetu ili roditelju; ako je po\u010dinio kazneno djelo<br \/>protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti za\u0161ti\u0107enih me\u0111unarodnim pravom te ako se odao neradu<br \/>ili nepo\u0161tenu \u017eivotu. Prema \u010dlanku 86. oporu\u010ditelj koji \u017eeli isklju\u010diti nekog nasljednika mora to<br \/>o\u010ditovati u oporuci na izri\u010dit na\u010din i navesti razlog za isklju\u010denje koji mora postojati u vrijeme<br \/>oporu\u010divanja. U slu\u010daju spora o opravdanosti isklju\u010denja teret dokaza da je isklju\u010denje opravdano<br \/>le\u017ei na onome koji se na isklju\u010denje poziva.<br \/>\u010clanak 125. ZN-a navodi razloge za nedostojnost naslje\u0111ivanja. Naime, nedostojan je naslijediti,<br \/>kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti \u0161to na temelju oporuke onaj koji je<br \/>namjerno usmrtio ostavitelja ili je to poku\u0161ao; onaj koje je silom ili prijetnjom natjerao, ili<br \/>prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporu\u010dnu odredbu, ili ga je<br \/>sprije\u010dio da to u\u010dini. Nadalje, onaj koji je uni\u0161tio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da<br \/>sprije\u010di ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu<br \/>oporuku. Kao posljednji razlog se navodi da onaj koje se te\u017ee ogrije\u0161io o obvezu uzdr\u017eavanja<br \/>prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdr\u017eavanja, onaj koji nije htio pru\u017eiti<br \/>ostavitelju nu\u017enu pomo\u0107, koji u je mogao pru\u017eiti bez opasnosti za vlastiti \u017eivot, ili ga je ostavio<br \/>bez pomo\u0107i u prilikama koje su opasne za \u017eivot ili zdravlje.<br \/>Vezano uz nedostojnost, \u010dlanak 126. utvr\u0111uje da nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i<br \/>oni naslje\u0111uju kao da je on umro prije ostavitelja. Isto tako, nedostojnost prestaje ostaviteljevim<br \/>oprostom danim u obliku propisanom za valjanost oporuke. Na samu nedostojnost se pazi po<br \/>slu\u017ebenoj du\u017enosti, osim u slu\u010daju ogrje\u0161enja o obvezu uzdr\u017eavanja, nepru\u017eanja nu\u017ene pomo\u0107i i<br \/>napu\u0161tanja ostavitelja bez pomo\u0107i u prilikama koje su opasne za \u017eivot ili zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-vivid-green-cyan-background-color has-background\">O POSLJEDICAMA ISKLJU\u010cENJA I LI\u0160ENJE NU\u017dNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA<br \/>\u010clanak 87. opisuje posljedice isklju\u010denja. Isklju\u010denjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u<br \/>kojoj je isklju\u010den, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja odre\u0111uju se kao da je<br \/>isklju\u010deni umro prije ostavitelja.<br \/>Li\u0161enje nu\u017enog dijela u korist potomaka propisano je \u010dlankom 88. ZN-a. Naime, ako je potomak<br \/>koji ima pravo na nu\u017eni dio prezadu\u017een ili je rasipnik, oporu\u010ditelj ga mo\u017ee u oporuci na izri\u010dit<br \/>na\u010din li\u0161iti u cjelini ili djelomi\u010dno njegova nu\u017enog dijela u korist njegovih potomaka. Ovo li\u0161enje<br \/>ostaje valjano samo ako u \u010dasu otvaranja nasljedstva li\u0161eni ima maloljetno dijete ili maloljetnog<br \/>unuka od prije umrlog djeteta, ili ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog<br \/>djeteta koji su nesposobni za rad i nemaju nu\u017enih sredstava za \u017eivot. Li\u0161eni nasljednik naslje\u0111uje<br \/>nasljednika u onom dijelu koji nije obuhva\u0107en li\u0161enjem. Li\u0161eni nasljednik naslje\u0111uje ostavitelja i<br \/>kad pretpostavke za li\u0161enje vi\u0161e ne postoje u \u010dasu ostaviteljeve smrti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-cyan-bluish-gray-background-color has-background\">\u0160TO REGULIRAJU UGOVORI O DO\u017dIVOTNOM I DOSMRTNOM UZDR\u017dAVANJU?<br \/>Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35\/05, 41\/08, 125\/11, 78\/15, 29\/18, 126\/21; u daljnjem<br \/>tekstu ZOO) \u010dlanku 579. st. 1 govori da je ugovor od do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju ugovor kojim se<br \/>jedna strana obvezuje da \u0107e drugu stranu ili tre\u0107eg uzdr\u017eavati do njegove smrti, a druga strana<br \/>izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s tim da je stjecanje stvari i prava odgo\u0111eno do<br \/>trenutka smrti primatelja uzdr\u017eavanja. Tako\u0111er, prema \u010dlanku 580. ZOO-a ugovor o do\u017eivotnom<br \/>uzdr\u017eavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadle\u017enog suda ili potvr\u0111en<br \/>po javnom bilje\u017eniku. Ovla\u0161tena osoba je du\u017ena ugovaratelja upozoriti na posljedice istog.<br \/>\u010clanak 581. nas upu\u0107uje na to da ako je predmet ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju nekretnina,<br \/>davatelj uzdr\u017eavanja ima pravo zatra\u017eiti zabilje\u017ebu tog ugovora u zemlji\u0161nu knjigu, ukoliko se<br \/>radi o tome da je predmet ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju pokretnina ili neko pravo, davatelj<br \/>uzdr\u017eavanja ima pravo zatra\u017eiti zabilje\u017ebu ili drugi odgovaraju\u0107i upis u javni upisnik. Raskid<br \/>ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju strane mogu sporazumno raskinuti i nakon \u0161to je po\u010delo<br \/>njegovo ispunjenje. Prema \u010dlanku 583. ZOO-a svaka strana ima pravo zahtijevati od suca raskid<br \/>ugovora ukoliko druga strana ne ispunjava svoje obveze. Ukoliko se radi o slu\u010daju da prema<br \/>ugovoru o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju stranke \u017eive zajedno, a njihovi su se odnosi toliko poremetili<br \/>da je su\u017eivot postao nepodno\u0161ljiv, svaka od strana ima pravo zahtijevati od suca raskid ugovora.<br \/>Prema \u010dlanku 586. ZOO-a ugovor od dosmrtnom uzdr\u017eavanju je ugovor kojim se jedna strana<br \/>obvezuje da \u0107e drugu stranu ili tre\u0107ega uzdr\u017eavati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da<br \/>\u0107e mu za \u017eivota prenijeti dio ili svu svoju imovinu. Davatelj uzdr\u017eavanja stje\u010de stvari i prava koji<br \/>su predmet ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju kad mu budu preneseni na zakonom predvi\u0111en<br \/>na\u010din stjecanja.<\/p>\n\n\n\n<p>OSIJEK PRO BONO, o\u017eujak 2022.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>JE LI MOGU\u0106E ISKLJU\u010cITI DIJETE IZ NASLJEDSTVA?Prema Zakonu o naslje\u0111ivanju (NN 48\/03, 163\/03, 35\/05, 127\/13, 33\/15, 14\/19; u daljnjemtekstu: ZN), \u010dlanku 69. st. 1., nu\u017eni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvoj\u010dad injihovi potomci te njegov bra\u010dni drug. Stavak 2. istog Zakona navodi kako su ostaviteljeviroditelji, posvojitelji i ostali predci nu\u017eni nasljednici samo ako su trajno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1356"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1357,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1356\/revisions\/1357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}