{"id":1321,"date":"2021-11-03T21:26:42","date_gmt":"2021-11-03T20:26:42","guid":{"rendered":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1321"},"modified":"2021-11-03T21:26:43","modified_gmt":"2021-11-03T20:26:43","slug":"ugovor-o-darovanju-i-nasljedno-pravo-pravo-na-nuzni-dio-i-povrat-dara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1321","title":{"rendered":"UGOVOR O DAROVANJU I NASLJEDNO PRAVO \u2013 PRAVO NA NU\u017dNI DIO I POVRAT DARA"},"content":{"rendered":"\n

O ugovoru o darovanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ugovor o darovanju reguliran je \u010dlankom 479. Zakona o obveznim odnosima (NN 35\/05, 41\/08, 125\/11, 78\/15, 29\/18; u daljnjem tekstu: ZOO) i sukladno njemu darovanje nastaje kada se darovatelj obve\u017ee prepustiti obdareniku bez protu\u010dinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Nadalje, \u010dlanak 480. navodi da se darovati mogu sada\u0161nje i budu\u0107e stvari, prenosiva imovinska prava te sada\u0161nja i najvi\u0161e polovina budu\u0107e imovine. Tako\u0111er, u \u010dlanku 482. odre\u0111en je oblik ugovora, a navodi da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku.<\/p>\n\n\n\n

ZOO\nu \u010dlanku 484. navodi i mogu\u0107nost darovanja s nametom na na\u010din da se uglavkom o\nnametu mo\u017ee obvezati obdarenika da u korist darovatelja, tre\u0107e osobe, u javnom\nili vlastitom interesu izvr\u0161i odre\u0111enu radnju ili se od nje uzdr\u017ei. Nadalje,\n\u010dlanak 489. ZOO-a odre\u0111uje i mogu\u0107nost uzajamnog darovanja tako da, ako je\nugovoreno da \u0107e obdarenik uzvratiti darom, darovanje postoji samo glede ve\u0107e\nvrijednosti dara. <\/p>\n\n\n\n

\u010clanak\n493. navodi da se dar mo\u017ee i opozvati, a razlozi za to su opoziv zbog\nosiroma\u0161enja darovatelja koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko\nosiroma\u0161i da vi\u0161e nema sredstava za svoje nu\u017eno uzdr\u017eavanje, a nema ni osobe\nkoja ga je po zakonu du\u017ena uzdr\u017eavati, mo\u017ee opozvati darovanje i od obdarenika\nzahtijevati povrat dara. Darovanje se mo\u017ee opozvati samo ako se dar ili njegova\nvrijednost jo\u0161 nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u\noskudici glede svog uzdr\u017eavanja i uzdr\u017eavanja osoba koje je po zakonu du\u017ean\nuzdr\u017eavati. Obdarenik nije du\u017ean vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva\nkoja mu nedostaju za uzdr\u017eavanje u granicama opravdanih potreba. Darovatelj ne\nmo\u017ee opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom\nnemarno\u0161\u0107u doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za\nnekretnine, odnosno pet godina za pokretnine. <\/p>\n\n\n\n

Razlog\nza opoziv je i nezahvalnost, a ZOO u \u010dlanku 494. navodi da darovatelj mo\u017ee\nopozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. Gruba nezahvalnost\npodrazumijeva da je obdarenik u\u010dinio prema darovatelju ili nekom od \u010dlanova\nnjegove u\u017ee obitelji djelo ka\u017enjivo po kaznenim propisima ili se te\u017ee ogrije\u0161io\no zakonom utvr\u0111ene du\u017enosti prema darovatelju ili \u010dlanu njegove u\u017ee obitelji.\nNasljednik darovatelja mo\u017ee opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno\nusmrtio darovatelja ili ga je sprije\u010dio da opozove darovanje. Darovanje se ne\nmo\u017ee opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku.\nOdricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni\nu\u010dinak. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de oblika opoziva, \u010dlanak 496. navodi da se darovanje opoziva pisanom izjavom upu\u0107enom obdareniku. Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilje\u017enika. Dok \u010dlanak 497. navodi da\u00a0 pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije druk\u010dije odre\u0111eno, a \u010dlanak 498. navodi da u slu\u010daju opoziva darovanja obdarenik je du\u017ean vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost. Na vra\u0107anje dara primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o stjecanju bez osnove.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li se ugovor o darovanju pobijati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

ZOO u \u010dlanku 330. op\u0107enito regulira pobojnost ugovora na na\u010din da je ugovor pobojan kad ga je sklopila strana ograni\u010deno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom odre\u0111eno. \u010clanak 331. navodi da ugovorna strana u \u010dijem je interesu pobojnost ustanovljena mo\u017ee zahtijevati da se ugovor poni\u0161ti. Nadalje, \u010dlanak 332. propisuje posljedice poni\u0161taja na na\u010din da ako je na temelju ugovora koji je poni\u0161ten ne\u0161to bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije mogu\u0107e, ili ako se narav onoga \u0161to je ispunjeno protivi vra\u0107anju, ima se dati odgovaraju\u0107a naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme dono\u0161enja sudske odluke. Ugovaratelj na \u010dijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za \u0161tetu koju trpi zbog poni\u0161taja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora. Prema \u010dlanku 335. pravo zahtijevati poni\u0161taj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile. To pravo u svakom slu\u010daju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.
Nadalje, ZOO poznaje i pobijanje du\u017enikovih pravnih radnji te navodi u \u010dlanku 66. da svaki vjerovnik \u010dija je tra\u017ebina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala mo\u017ee pobijati pravnu radnju svog du\u017enika koja je poduzeta na \u0161tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na \u0161tetu vjerovnika ako zbog nje du\u017enik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tra\u017ebine. Kao pretpostavke pobijanja \u010dlanak 67. navodi da se naplatno raspolaganje mo\u017ee pobijati ako je u vrijeme raspolaganja du\u017enik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi \u0161tetu svojim vjerovnicima i ako je tre\u0107oj osobi s kojom je ili u \u010diju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. Ako je tre\u0107a osoba du\u017enikov bra\u010dni drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u pobo\u010dnoj liniji do \u010detvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da du\u017enik poduzetim raspolaganjem nanosi \u0161tetu vjerovniku, osim ako doka\u017ee suprotno. Kod besplatnih raspolaganja i s njima izjedna\u010denih pravnih radnji smatra se da je du\u017enik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi \u0161tetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je tre\u0107oj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. \u010clanak 68. isklju\u010duje pobijanje na na\u010din da se ne mogu pobijati zbog o\u0161te\u0107enja vjerovnika uobi\u010dajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi u\u010dinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogu\u0107nostima du\u017enika. Nadalje, \u010dlanak 69. odre\u0111uje sredstva pobijanja tako \u0161to navodi da se pravna radnja du\u017enika pobija tu\u017ebom ili prigovorom. Tu\u017eba za pobijanje podnosi se protiv du\u017enika i tre\u0107e osobe s kojom je ili u \u010diju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveop\u0107ih pravnih sljednika. Ako je tre\u0107i otu\u0111io nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tu\u017eba se mo\u017ee podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otu\u0111io besplatnim poslom, tu\u017eba se mo\u017ee podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. Tu\u017eenik mo\u017ee izbje\u0107i pobijanje ako ispuni du\u017enikovu obvezu. U\u010dinak pobijanja odre\u0111en je \u010dlankom 70. na na\u010din da ako sud usvoji tu\u017ebeni zahtjev, pravna radnja gubi u\u010dinak samo prema tu\u017eitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tra\u017ebina. Slijedom navedenog, \u010dlanak 71. navodi da se tu\u017eba za pobijanje mo\u017ee podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz \u010dlanka 67. stavka 1. ovoga Zakona, a za ostale slu\u010dajeve u roku od tri godine. Rok se ra\u010duna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propu\u0161tenu radnju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160TO U NA\u0160EM ZAKONODAVSTVU PREDSTAVLJA NU\u017dNI DIO, KOJI SU UVJETI I NA\u010cIN ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NU\u017dNI DIO ?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema Zakonu o naslje\u0111ivanju (NN 48\/03, 163\/03, 35\/05, 127\/13,\n33\/15, 14\/19; u daljnjem tekstu: ZN) do otvaranja nasljedstva\ndolazi smr\u0107u osobe, a isti u\u010dinak ima i progla\u0161enje osobe umrlom \u0161to navodi i\nsam \u010dlanak 122. Slijedom toga, \u010dlanak 70. ZN-a navodi da je pravo na nu\u017eni dio nas\u00ad\u00adljedno\npravo, a dio koji pripada pojedinom nu\u017enom nas\u00ad\u00adljedniku naziva se nu\u017eni dio.\nRaspolaganja za slu\u010daj smrti koja su suprotna ne\u010dijem pravu na nu\u017eni dio\npobojna su. Nu\u017eni dio potomaka, posvoj\u010dadi i \u00ad\u00adnjihovih potomaka te bra\u010dnog\ndruga iznosi jednu polovicu, a nu\u017eni dio ostalih nu\u017enih nas\u00ad\u00adljednika jednu\ntre\u0107inu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od \u00ad\u00adnjih pripao po zakonskom\nredu naslje\u0111ivanja. Nadalje, oporu\u010dite\u00ad\u00adlj mo\u017ee\noporukom odrediti i da nu\u017eni nas\u00ad\u00adljednik primi svoj dio u odre\u0111enim stvarima,\npravima ili u novcu. Nu\u017eni nas\u00ad\u00adljednik na svaki na\u010din ima pravo na ime svoga\nnu\u017enog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na \u00ad\u00adnje\u00adga otpada kad se\nobra\u010dunska vrijednost ostavine podijeli s veli\u010dinom \u00ad\u00adnje\u00adgova nu\u017enoga nas\u00ad\u00adljednog\nprava (vrijednost nu\u017enog dijela).<\/p>\n\n\n\n

\u010clankom 71. odre\u0111uje se na\u010din\nutvr\u0111enja vrijednosti ostavine na temelju koje se izra\u010dunava vrijednost nu\u017enog\ndijela, a utvr\u0111uje se na sljede\u0107i na\u010din: Najprije treba popisati i procijeniti\nsva dobra koja je ostavite\u00ad\u00adlj imao u \u010dasu smrti, ra\u010dunaju\u0107i tu i sve ono \u010dime\nje raspolagao oporukom, kao i sve \u00ad\u00adnje\u00adgove tra\u017ebine, pa i one koje ima prema\nnekom nas\u00ad\u00adljedniku, osim tra\u017ebina koje su o\u010dito nenaplative. Od utvr\u0111ene\nvrijednosti dobara koja je ostavite\u00ad\u00adlj imao u \u010dasu smrti odbija se iznos\nostavite\u00ad\u00adljevih dugova, iznos tro\u0161kova popisa i procjene ostavine i tro\u0161kova\npokopa ostavite\u00ad\u00adlja. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova\nkoje je ostavite\u00ad\u00adlj u\u010dinio na bilo koji na\u010din nekom zakonskom nas\u00ad\u00adljedniku\nbez obzira nas\u00ad\u00adlje\u0111uje li ostavite\u00ad\u00adlja, pa i darova u\u010di\u00ad\u00adnjenih nas\u00ad\u00adljednicima\nkoji se odri\u010du nas\u00ad\u00adljedstva, kao i onih darova za koje je ostavite\u00ad\u00adlj naredio\nda se ne ura\u010dunaju nas\u00ad\u00adljedniku u \u00ad\u00adnje\u00adgov nas\u00ad\u00adljedni dio. Tome se pribraja\ni vrijednost darova koje je ostavite\u00ad\u00adlj u zad\u00ad\u00adnjoj godini svoga \u017eivota u\u010dinio\ndrugim osobama koje nisu zakonski nas\u00ad\u00adljednici, osim ma\u00ad\u00adnjih uobi\u010dajenih darova.\nNe\u0107e se uzimati u ovaj ra\u010dun te se ne\u0107e pribrajati vrijednost darova u\u010di\u00ad\u00adnjenih\nza postignu\u0107e op\u0107ekorisnih svrha, kao ni darova koji se na teme\u00ad\u00adlju samoga\nzakona ne ura\u010dunavaju nas\u00ad\u00adljedniku u \u00ad\u00adnje\u00adgov nas\u00ad\u00adljedni dio. <\/p>\n\n\n\n

Dar je definiran \u010dlankom 72. i\nnavodi da se  i odrica\u00ad\u00adnje od prava,\noprost duga, ono \u0161to je ostavite\u00ad\u00adlj za vrijeme svoga \u017eivota dao nas\u00ad\u00adljedniku\nna ime nas\u00ad\u00adljednoga dijela, ili radi osniva\u00ad\u00adnja ili pro\u0161ire\u00ad\u00adnja ku\u0107anstva,\nili radi obav\u00ad\u00adlja\u00ad\u00adnja zanima\u00ad\u00adnja, kao i svako drugo raspolaga\u00ad\u00adnje bez\nnaknade.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010din odre\u0111ivanja vrijednosti dara \u010dlanak 73. odre\u0111uje tako \u0161to se pri procjenjivanju dara uzima vrijednost darovane stvari u \u010dasu ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.<\/p>\n\n\n\n

POSTOJI LI MOGU\u0106NOST ISKLJU\u010cENJA PRAVA NA NU\u017dNI DIO I POD KOJIM UVJETIMA?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sukladno ZN mo\u017ee do\u0107i do isklju\u010denja prava na nu\u017eni\ndio u sljede\u0107im situacijama: 1. ako se on povredom neke zakonske ili moralne\nobveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem te\u017ee\nogrije\u0161io prema ostavitelju, 2. ako je namjerno po\u010dinio neko te\u017ee kazneno djelo\nprema njemu ili njegovu bra\u010dnom drugu, djetetu ili roditelju, 3. ako je po\u010dinio\nkazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti za\u0161ti\u0107enih me\u0111unarodnom\npravom, 4. ako se odao neradu ili nepo\u0161tenu \u017eivotu. Navedeni razlozi su\npropisani u \u010dlanku 85. gdje se tako\u0111er navodi da isklju\u010denje iz nasljedstva\nmo\u017ee biti potpuno i djelomi\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

Nadalje, \u010dlanak 86. odre\u0111uje pretpostavke valjanosti\nisklju\u010denja tako \u0161to oporu\u010ditelj koji \u017eeli isklju\u010diti nekog nasljednika mora to\no\u010ditovati u oporuci na izri\u010dit na\u010din i navesti razlog za isklju\u010denje. Razlog za\nisklju\u010denje mora postojati u vrijeme oporu\u010divanja. U slu\u010daju spora o\nopravdanosti isklju\u010denja teret dokaza da je isklju\u010denje opravdano le\u017ei na onome\nkoji se na isklju\u010denje poziva.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, posljedice isklju\u010denja navedene su \u010dlankom 87., a tako nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isklju\u010den, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja odre\u0111uju se kao da je isklju\u010deni umro prije ostavitelja.<\/p>\n\n\n\n

POSTOJI LI MOGU\u0106NOST ZA POVRAT DARA ZBOG POVREDE NU\u017dNOG DIJELA?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

ZN\nu \u010dlanku 77. odre\u0111uje povredu nu\u017enog dijela na na\u010din da je nu\u017eni dio povrije\u0111en\nkad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i\/ili vrijednost darova tolika\nda zbog nje nu\u017eni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nu\u017enoga dijela.\nPri utvr\u0111ivanju ukupne vrijednosti oporu\u010dnih raspolaganja i darova uzimaju se u\nra\u010dun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se\nne ura\u010dunaju nu\u017enom nasljedniku u njegov nasljedni dio.<\/p>\n\n\n\n

Temeljem\n\u010dlanka 78. ZN-a, u slu\u010daju povrede nu\u017enog dijela, oporu\u010dna raspolaganja \u0107e se\numanjiti, a darovi \u0107e se vratiti onoliko koliko je potrebno da bi se dopunio\nnu\u017eni dio, odnosno koliko je potrebno da nu\u017eni nasljednik dobije punu\nvrijednost svog nu\u017enog dijela. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, a\nukoliko time nu\u017eni dio ne bi bio podmiren, onda se vra\u0107aju darovi. Prema \u010dlanku\n81. ZN-a, darovi se vra\u0107aju po\u010dev\u0161i od posljednjeg dara pa do onog koji je\nu\u010dinjen najranije i to onim redom kojim su u\u010dinjeni, a darovi koji su u\u010dinjeni\nistodobno vra\u0107aju se razmjerno. <\/p>\n\n\n\n

Tako\n\u010dlanak 83. propisuje da umanjenje oporu\u010dnog raspolaganja i povrat dara kojim je\npovrije\u0111en nu\u017eni dio ima pravo zahtijevati samo nu\u017eni nasljednik, a nu\u017eni\nnasljednici su prema \u010dlanku 69. ZN-a ostaviteljevi potomci, njegova posvoj\u010dad i\nnjihovi potomci te ostaviteljev bra\u010dni drug. <\/p>\n\n\n\n

Zastara zahtjeva propisana je \u010dlankom 84. ZN-a na na\u010din da se umanjenje raspolaganja oporukom mo\u017ee se zahtijevati u roku od tri godine od progla\u0161enja oporuke, a povrat dara – u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomo\u0107nosti rje\u0161enja o progla\u0161enju ostavitelja umrlim, odnosno o utvr\u0111enju njegove smrti.<\/p>\n\n\n\n

OSIJEK PRO BONO, studeni 2021. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O ugovoru o darovanju Ugovor o darovanju reguliran je \u010dlankom 479. Zakona o obveznim odnosima (NN 35\/05, 41\/08, 125\/11, 78\/15, 29\/18; u daljnjem tekstu: ZOO) i sukladno njemu darovanje nastaje kada se darovatelj obve\u017ee prepustiti obdareniku bez protu\u010dinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Nadalje, \u010dlanak 480. navodi da se darovati mogu sada\u0161nje […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1321"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1321"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1321\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1322,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1321\/revisions\/1322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}