{"id":1246,"date":"2021-05-28T08:50:58","date_gmt":"2021-05-28T07:50:58","guid":{"rendered":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1246"},"modified":"2021-05-28T08:50:59","modified_gmt":"2021-05-28T07:50:59","slug":"suvlasnistvo-i-izvodenje-radova-bez-suglasnosti-suvlasnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/?p=1246","title":{"rendered":"Suvlasni\u0161tvo i izvo\u0111enje radova bez suglasnosti suvlasnika"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-background has-luminous-vivid-amber-background-color\"><strong>\u0160TO JE\nSUVLASNI\u0160TVO I NA KOJI NA\u010cIN SUVLASNICI MOGU PRAVA SUVLASNI\u0160TVA IZVR\u0160AVATI?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 36. st. 1. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim\npravima (NN 91\/96, 68\/98, 137\/99, 22\/00, 73\/00, 129\/00, 114\/01, 79\/06, 141\/06,\n146\/08, 38\/09, 153\/09, 143\/12, 152\/14, u daljnjem tekstu ZV), ako vi\u0161e osoba\nima neku stvar u svome vlasni\u0161tvu tako da svakoj pripada po dio toga prava\nvlasni\u0161tva, ra\u010dunski odre\u0111en razmjerom prema cijelom pravu vlasni\u0161tva te\nstvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasni\u0161tva koji im pripadaju\nnjihovi su suvlasni\u010dki dijelovi.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 37. st. 1. ZV-a, kada postoji suvlasni\u0161tvo neke\nstvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadr\u017eajno jednake\ndijelove (idealne dijelove), kojima je veli\u010dina odre\u0111ena veli\u010dinom suvlasni\u010dkih\ndijelova. Prema st. 4. istoga \u010dlanka svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga\ndijela stvari koji odgovara njegovom suvlasni\u010dkom dijelu, pa glede njega ima\nsve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih mo\u017ee izvr\u0161avati s obzirom na narav\nidealnoga dijela. Prema st. 6. istoga \u010dlanka svaki suvlasnik ima pravo glede\nsvoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve\nzahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasni\u0161tva.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 38. st. 1. ZV-a, ukoliko nije \u0161to drugo odre\u0111eno,\nsvaki suvlasnik smije izvr\u0161avati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao\nnositelj dijela prava vlasni\u0161tva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time\nne vrije\u0111a prava ostalih suvlasnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 39. st. 1. ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlu\u010divanju o svemu \u0161to se ti\u010de stvari koja je u suvlasni\u0161tvu (upravljanje stvarju) zajedno sa ostalim suvlasnicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-light-green-cyan-background-color\"><strong>KOJI JE\nOPSEG UPRAVLJANJA KOJI IMA SVAKI SUVLASNIK NAD SPORNOM STVARI?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na to da se radi o suvlasni\u0161tvu, temeljem \u010dlanka\n38. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima svaki suvlasnik smije\nizvr\u0161avati sve ovlasti glede cijele stvari koje ima kao nositelj dijela prava\nvlasni\u0161tva, odnosno kao nositelj svog suvlasni\u010dkog dijela i to bez suglasnosti\nostalih suvlasnika, ali samo ako time ne vrije\u0111a prava ostalih suvlasnika.\nValja napomenuti i kako je sporna ostava samo dio nekretnine, a nekretnina je\nta stvar nad kojom svi suvlasnici smiju izvr\u0161avati ovlasti koje imaju kao\nnositelji svojih suvlasni\u010dkih dijelova.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, sukladno \u010dlanku 39. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim\nstvarnim pravima svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlu\u010divanju o svemu\n\u0161to se ti\u010de stvari koja je u suvlasni\u0161tvu i to zajedno s ostalim suvlasnicima,\ndakle ima pravo upravljati sa stvari, ali zajedno s ostalim suvlasnicima. U\nslu\u010daju da je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasni\u010dke stvari bez\npotrebne suglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjuju se pravila o poslovodstvu\nbez naloga, a koje je ure\u0111eno Zakonom o obveznim odnosima. <\/p>\n\n\n\n<p>Treba napomenuti i kako Zakon o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima razlikuje poslove redovite uprave sa stvari i izvanredne poslove. S time u skladu o poslovima redovitog upravljanja sa stvari suvlasnici odlu\u010duju ve\u0107inom glasova, a ta ve\u0107ina se ra\u010duna po suvlasni\u010dkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Za poduzimanje poslova koji prema\u0161uju okvir redovitog upravljanja, odnosno za takozvane izvanredne poslove potrebna je suglasnost svih suvlasnika, dakle svi suvlasnici moraju biti za poduzimanje takvog posla. U konkretnom slu\u010daju je klju\u010dno pitanje radi li se o zajedni\u010dkoj prostoriji suvlasnika, odnosno smatra li se ta ostava zajedni\u010dkim dijelom zgrade ili ne, a \u0161to nismo u mogu\u0107nosti sa sigurno\u0161\u0107u procijeniti na temelju dobivenog \u010dinjeni\u010dnog stanja, ali ovim putem informiramo stranku da provjeri radi li se o zajedni\u010dkom dijelu zgrade odnosno o zajedni\u010dkoj prostoriji, a \u0161to bi moglo biti predvi\u0111eno u gra\u0111evinskom elaboratu ili je to eventualno navedeno u pravnom temelju stjecanja nekretnine, primjerice ugovoru o kupoprodaji nekretnine, a u kojem bi eventualno bilo navedeno pripada li ostava pojedinom suvlasniku ili se radi o zajedni\u010dkom dijelu zgrade. Ukoliko se radi o zajedni\u010dkoj prostoriji, onda bi takav posao koji je poduzet odnosno izvr\u0161en glede ostave vrlo lako potpao pod primjenu \u010dlanka 41. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima, s obzirom na to da se radi o dogradnji vrata, odnosno nadogradnji te svakako promjeni namjene prostorije, a navedeni \u010dlanak propisuje da je za takve poslove potrebna suglasnost svih suvlasnika, jer se radi o izvanrednim poslovima. Temeljem stavka 2. istog \u010dlanka propisano je i da se u sumnji smatra da posao prema\u0161uje okvire redovitog upravljanja sa stvari. No, u slu\u010daju da se ostava smatra posebnim dijelom nekretnine ili njegovim pripatkom, u tom slu\u010daju je suvlasnik koji je vlasnik tog posebnog dijela nekretnine i ostave kao pripatka tog posebnog dijela ovla\u0161ten izvr\u0161avati sve ovlasti koje mu pripadaju kao vlasniku posebnog dijela nekretnine. Svakako valja skrenuti pozornost i na \u010dlanak 67. stavak 6. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje kako vlasni\u0161tvo posebnog dijela nekretnine, odnosno takozvano eta\u017eno vlasni\u0161tvo ne mo\u017ee biti uspostavljeno na onim dijelovima nekretnine koji slu\u017ee kao zajedni\u010dki ili im se namjena protivi isklju\u010divoj uporabi od strane jednog suvlasnika, a u sumnji se uzima da dio slu\u017ei kao zajedni\u010dki i da mu se namjena protivi isklju\u010divoj uporabi u korist odre\u0111enog posebnog dijela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-luminous-vivid-orange-background-color\"><strong>MO\u017dE LI\nUPRAVITELJ IZVODITI RADOVE BEZ SUGLASNOSTI SUVLASNIKA?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema Zakonu o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima o izvr\u0161avanje prava vlasni\u0161tva glede cijele stvari \u010clanak 38. Stavaka 1.Nije li \u0161to drugo odre\u0111eno, svaki suvlasnik smije izvr\u0161avati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasni\u0161tva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrije\u0111a prava ostalih suvlasnika. Stavku 2. Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i tro\u0161kovi i tereti, dijele se me\u0111u sve suvlasnike razmjerno veli\u010dini njihovih suvlasni\u010dkih dijelova, ako se druk\u010dije ne sporazumiju. (3) Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polo\u017ee ra\u010duni i podijele sve koristi. (4) Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovaraju\u0107i suvlasni\u010dki dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasni\u010dkoga dijela nekretnine osnuje vlasni\u0161tvo odre\u0111enoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono mo\u017ee osnovati. Nadalje u \u010dlanku 41. Stavaka 1. Za poduzimanje poslova koji prema\u0161uju okvir redovitoga upravljanja (naro\u010dito promjena namjene stvari, ve\u0107i popravci, dogradnja, nadogradnja, preure\u0111enje, otu\u0111enje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih slu\u017enosti, stvarnoga tereta ili prava gra\u0111enja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Stavak 2. U sumnji se smatra da posao prema\u0161uje okvir redovitoga upravljanja, te stavak 3. Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predlo\u017eio posao predvidivo koristan za sve, mo\u017ee zahtijevati razvrgnu\u0107e suvlasni\u0161tva, pa makar to ina\u010de u tom \u010dasu ne bi mogao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background has-vivid-cyan-blue-background-color\"><strong>KOJA PRAVNA\nSREDSTVA IMA STRANKA U VEZI SUVLASNI\u0160TVA NAD SPORNOM STVARI?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 46. st. 1. ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo glede\ncijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz\nnjegova suvlasni\u0161tva, te prema st. 2. istoga \u010dlanka svaki suvlasnik ima glede\ncijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje mo\u017ee staviti\nvlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed mo\u017ee od tre\u0107ega\nzahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 47. st. 1. ZV-a, suvlasnik ima pravo na razvrgnu\u0107e\nsuvlasni\u0161tva, ako je mogu\u0107e i dopu\u0161teno; to mu pravo ne zastarijeva. Prema st.\n2. istoga \u010dlanka suvlasnik mo\u017ee zahtijevati razvrgnu\u0107e u bilo koje doba, osim\nkad bi to bilo na \u0161tetu ostalih, no mo\u017ee i tada ako se s obzirom na okolnosti\nne bi moglo razumno o\u010dekivati da \u0107e se prilike uskoro tako izmjeniti da\nrazvrgnu\u0107e ne bi bilo na \u0161tetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne mo\u017ee\nzahtijevati razvrgnu\u0107e odlu\u010dit \u0107e sud nadle\u017ean za vo\u0111enje postupka razvrgnu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 48. st. 2. ZV-a, pravo na razvrgnu\u0107e ostvarivat \u0107e\nsuvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasni\u0161tvo\n(dobrovoljno razvrgnu\u0107e) ili putem suda (sudsko razvrgnu\u0107e), ako nije \u0161to drugo\nzakonom odre\u0111eno. Prema st. 3. istoga \u010dlanka u slu\u010daju sudskog razvrgnu\u0107a, sud\nodlu\u010duje u izvanparni\u010dnom postupku, ako zakon ne odre\u0111uje druk\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 49. st. 1. ZV-a, suvlasnici sporazumno odre\u0111uju\nna\u010din razvrgnu\u0107a u granicama mogu\u0107eg i dopu\u0161tenog, te prema st. 4. istoga\n\u010dlanka ukoliko se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju\nrazvrgnu\u0107a, svaki mo\u017ee zahtijevati da o tome odlu\u010di sud.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 50. st. 3. ZV-a, prigodom geometrijske diobe\nnekretnine sud mo\u017ee osnovati slu\u017enost i stvarni teret na ostalim njezinim\ndijelovima, ako je to nu\u017eno za uporabu ili iskori\u0161tavanje dijela koji se diobom\nodvaja.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 54. ZV-a, tro\u0161kove razvrgnu\u0107a snose suvlasnici\nrazmjerno svojim suvlasni\u010dkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum\nodre\u0111uju druk\u010dije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 55. st. 1. ZV-a, svaki suvlasnik koji je\nsudjelovao u razvrgnu\u0107u stje\u010de na temelju sporazuma o razvrgnu\u0107u ili pravomo\u0107ne\nodluke suda o razvrgnu\u0107u, a na zakonom odre\u0111eni na\u010din, pravo vlasni\u0161tva ili\/i\nneko drugo pravo, izvode\u0107i ga iz onoga svoga suvlasni\u010dkoga dijela s kojim je\nsudjelovao u tom razvrgnu\u0107u, a koji mu istodobno prestaje.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 106. Zakona o parni\u010dnom postupku (SL SFRJ 4\/77,\n36\/77, 6\/80, 36\/80, 43\/82, 69\/82, 58\/84, 74\/87, 57\/89, 20\/90, 27\/90, 35\/91, i\nNN 53\/91, 91\/92, 58\/93, 112\/99, 88\/01, 117\/03, 88\/05, 02\/07, 84\/08, 96\/08,\n123\/08, 57\/11, 148\/11, 25\/13, 89\/14, 70\/19, u daljnjem tekstu ZPP), tu\u017eba,\nodgovor na tu\u017ebu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saop\u0107enja koji\nse daju izvan rasprave podnose se u pisanom obliku (podnesci). Podnesci moraju\nbiti razumljivi i moraju sadr\u017eavati sve ono \u0161to je potrebno da bi se u vezi s\nnjima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadr\u017eavati: oznaku suda, ime,\nprebivali\u0161te, odnosno boravi\u0161te stranaka,&nbsp;\nnjihovih zakonskih zastupnika i punomo\u0107nika, ako ih imaju, OIB stranke\nkoja podnosi podnesak, predmet spora, sadr\u017eaj izjave i potpis podnositelja.\nUkoliko izjava sadr\u017ei kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede\n\u010dinjenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno. Izjava koja se\ndaje podneskom mo\u017ee se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod\nparni\u010dnog suda.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema to\u010dki 7. \u010dl. 34. ZPP-a op\u0107inski sudovi u parni\u010dnom\npostupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima iz najamnih, zakupnih i\nstambenih odnosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u010dl. 56. ZPP-a za su\u0111enje u sporovima o pravu vlasni\u0161tva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini isklju\u010divo je nadle\u017ean sud na \u010dijem se podru\u010dju nalazi nekretnina.<\/p>\n\n\n\n<p>OSIJEK PRO BONO, svibanj 2021. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160TO JE SUVLASNI\u0160TVO I NA KOJI NA\u010cIN SUVLASNICI MOGU PRAVA SUVLASNI\u0160TVA IZVR\u0160AVATI? Prema \u010dl. 36. st. 1. Zakona o vlasni\u0161tvu i drugim stvarnim pravima (NN 91\/96, 68\/98, 137\/99, 22\/00, 73\/00, 129\/00, 114\/01, 79\/06, 141\/06, 146\/08, 38\/09, 153\/09, 143\/12, 152\/14, u daljnjem tekstu ZV), ako vi\u0161e osoba ima neku stvar u svome vlasni\u0161tvu tako da svakoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[250,251,149,198],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1246"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1246"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1247,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1246\/revisions\/1247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}