U\nRepublici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi.\nRedovni su op\u0107inski i \u017eupanijski sudovi, dok su specijalizirani upravni i\ntrgova\u010dki sudovi te Visoki trgova\u010dki sud, Visoki upravni sud, Visoki prekr\u0161ajni\nsud i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Vrhovni je sud Republike Hrvatske\n\u010dlankom 116. Ustava RH definiran kao najvi\u0161i sud u Republici Hrvatskoj. Samim\ntime mo\u017eemo zaklju\u010diti kako predsjednik najvi\u0161eg suda u RH ima vrlo va\u017enu\nulogu.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik\nsuda op\u0107enito je definiran \u010dlankom 30. st. 1. Zakona o sudovima (NN, br. 28\/13,\n33\/15, 82\/15, 82\/16, 67\/18, 126\/19, 130\/20, dalje u tekstu: Zakon o sudovima)\nkao sudac koji uz suda\u010dku du\u017enost obavlja i poslove sudske uprave sukladno\nzakonu i Sudskom poslovniku. \u010clanak 30. st. 5. navodi kako je najvi\u0161e tijelo\nsudske uprave predsjednik Vrhovnog suda RH. Predsjednik Vrhovnog suda Republike\nHrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast te obavlja\nposlove sudske uprave i druge poslove odre\u0111ene zakonom i Poslovnikom o radu\nVrhovnog suda Republike Hrvatske, sukladno \u010dlanku 44.b, st. 2. Zakona o\nsudovima.<\/p>\n\n\n\n
Detaljnije\novlasti i du\u017enosti predsjednika Vrhovnog\nsuda utvr\u0111ene su u \u010dlanku 4. Poslovnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske\n(donesen na Op\u0107oj sjednici Vrhovnog suda RH 16. velja\u010de 2018. i 3. velja\u010de\n2020., dalje u tekstu: Poslovnik Vrhovnog suda).<\/p>\n\n\n\n
Predsjednikom\nVrhovnog suda RH mo\u017ee biti izabrana osoba koja ispunjava op\u0107e i posebne uvjete\nza suca tog suda. Predsjednika Vrhovnog suda RH bira Hrvatski sabor na\nprijedlog predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mi\u0161ljenje Op\u0107e sjednice\nVrhovnog suda RH i nadle\u017enog odbora Hrvatskog sabora. Bira se na vrijeme od\n\u010detiri godine i po isteku tog vremena mo\u017ee ponovno biti biran za istu du\u017enost.\nNitko ne mo\u017ee biti biran za predsjednika Vrhovnog suda RH vi\u0161e od dva puta. <\/p>\n\n\n\n
Sam\npostupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ure\u0111en je u\n\u010dlanku 44.a Zakona o sudovima koji je izmijenjen 2018. godine. Postupak izbora\npokre\u0107e Dr\u017eavno sudbeno vije\u0107e objavom javnog poziva, najkasnije \u0161est mjeseci\nprije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka du\u017enosti\npredsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske zbog drugih zakonom odre\u0111enih\nrazloga. Javni poziv se objavljuje u \u00bbNarodnim novinama\u00ab i na mre\u017enoj stranici\nDr\u017eavnog sudbenog vije\u0107a. Javni poziv sadr\u017ei poziv kandidatima da podnesu\nprijavu u roku, koji ne smije biti kra\u0107i od 15 dana, a niti dulji od 30 dana.\nUz prijavu kandidati podnose \u017eivotopis i program rada predsjednika Vrhovnog\nsuda Republike Hrvatske te se oni objavljuju na mre\u017enoj stranici Dr\u017eavnog\nsudbenog vije\u0107a. Zaprimljene prijave kandidata Dr\u017eavno sudbeno vije\u0107e zatim\ndostavlja Uredu predsjednika Republike Hrvatske koji \u0107e o kandidatima zatra\u017eiti\nmi\u0161ljenje od Op\u0107e sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadle\u017enog odbora\nHrvatskog sabora. Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske\nizabrana osoba koja do izbora nije obna\u0161ala suda\u010dku du\u017enost u tom sudu, Dr\u017eavno\nsudbeno vije\u0107e imenovat \u0107e ga i sucem tog suda, sukladno \u010dlanku 44.b, st. 3. Zakona\no sudovima. Prije stupanja na du\u017enost, prema \u010dlanku 44.b Zakona o sudovima, predsjednik\nVrhovnog suda Republike Hrvatske pola\u017ee pred predsjednikom Hrvatskog sabora\nprisegu. <\/p>\n\n\n\n
Predsjedniku\nVrhovnog suda RH du\u017enost prestaje iz jednog od zakonom navedenih razloga, a to\nsu: smr\u0107u, istekom roka za koji je izabran, prestankom du\u017enosti suca Vrhovnog\nsuda RH. Odluku kojom se utvr\u0111uje nastup okolnosti prestanka du\u017enosti\npredsjednika Vrhovnog suda RH donosi dr\u017eavno sudbeno vije\u0107e. Ako predsjedniku\nVrhovnog suda RH prestane du\u017enost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika\nVrhovnog suda RH obavljat \u0107e zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH koji je\nodre\u0111en godi\u0161njim rasporedom poslova. Predsjednik Vrhovnog suda RH mo\u017ee biti i\nrazrije\u0161en du\u017enosti ukoliko se ispune neke od okolnosti definirane \u010dlankom\n44.d. Zakona o sudovima. Do razrje\u0161enja \u0107e do\u0107i ako to: sam zatra\u017ei, ako\npostane trajno nesposoban za obavljanje du\u017enosti, ako protiv njega bude\npravomo\u0107no potvr\u0111ena optu\u017enica za kazneno djelo koje ga \u010dini nedostojnim obavljanja\nsuda\u010dke du\u017enosti te kada navr\u0161i 70 godina. Prijedlog za razrje\u0161enje\npredsjednika Vrhovnog suda RH podnosi predsjednik RH. Prijedlog mora sadr\u017eavati\nosnovu i razlog za razrje\u0161enje, a o prijedlogu za razrje\u0161enje predsjednika\nVrhovnog suda odlu\u010duje Hrvatski sabor, uz prethodno mi\u0161ljenje Op\u0107e sjednice\nVrhovnog suda RH i nadle\u017enog odbora Hrvatskog sabora. <\/p>\n\n\n\n
Ako\npredsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na\nsvoj zahtjev bude razrije\u0161en du\u017enosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno\nizabran na tu du\u017enost, nastavlja obna\u0161ati du\u017enost suca u tom sudu, sukladno\n\u010dlanku 44.b, st. 4. Zakona o sudovima.<\/p>\n\n\n\n
U\nusporedbi i za razliku od Republike Hrvatske suce Vrhovnog suda u SAD-u imenuje\npredsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, a njihovu nominaciju mora potvrditi\nSenat obi\u010dnom ve\u0107inom glasova. Vrhovni sud se sastoji od predsjednika suda\n(Chief of justice) i osam sudaca (Associate Justices), premda njihov broj nije\nutvr\u0111en Ustavom, ve\u0107 zakonom te je kroz ameri\u010dku povijest bilo vi\u0161e slu\u010dajeva\nda se promjenom broja sudaca nastojalo sugerirati Sudu kako bi on, s novim\n\u010dlanovima, odlu\u010divao onako kako vi\u0161e odgovara aktualnom predsjedniku i\nkongresnoj ve\u0107ini. Najva\u017enija razlika u ameri\u010dkom sustavu izbora sudaca\nVrhovnog suda je ta \u0161to u Sjedinjenim Dr\u017eavama je mandat sudaca prakti\u010dki\ndo\u017eivotan, \u0161to svako imenovanje \u010dini iznimno politi\u010dki va\u017enim, jer prosje\u010dno\nsuci budu \u010dlanovima Vrhovnog suda puna dva desetlje\u0107a (Dra\u0161ko Albrecht dipl.\niur., doc. dr. sc. Robert, Razlike izme\u0111u ameri\u010dkog i europskog modela nadzora\nustavnosti i zakonitosti, Pravnik : \u010dasopis za pravna i dru\u0161tvena pitanja, 43,\n1 (87), 2009, str. 32-34.). <\/p>\n\n\n\n
Vrhovni sud SAD-a ima jedinstvenu ulogu koja je u Hrvatskoj pravnoj arhitekturi podijeljena izme\u0111u Ustavnog i Vrhovnog suda. Nadle\u017enost suda u skromnom dijelu njegove djelatnosti sastoji se od prvostupanjskog sudovanja u sporovima koji se ti\u010du diplomatskih du\u017enosnika ili onih u kojima je stranka u postupku neka dr\u017eava. U ostalim slu\u010dajevima, Vrhovni sud je vi\u0161a sudska instanca, odnosno prizivni sud \u010dija se posebnost sastoji u tome da sam bira o kojim \u0107e predmetima razmatrati sukladno vlastitoj procjeni njihove va\u017enosti. Sud se sastoji od 9 \u010dlanova koje sukladno \u010dlanku 2. Ustava SAD-a imenuje Predsjednik, dok Senat ve\u0107inom glasova potvr\u0111uje kandidata. Mandat sudaca je do\u017eivotan stoga svako imenovanje ima dalekose\u017ene posljedice na pravnu, ali i dru\u0161tvenu situaciju u SAD-u. Za potvrditi kandidata u Vrhovnom sudu potrebna je ve\u0107ina od 51 glasa u Senatu, a u slu\u010daju da je rezultat glasovanja 50:50, odlu\u010duju\u0107i glas ima potpredsjednik SAD-a. Prilikom potvr\u0111ivanja kandidata u Senatu SAD-a, senatori imaju pravo postavljati nominiranim sucima pitanja iz svih polja \u017eivota u \u017eivom prijenosu na televiziji u SAD-u, na taj na\u010din se gra\u0111ani SAD-a upoznaju sa svojim kandidatima i budu\u0107im sucima Vrhovnog suda. Senatori \u0107e podobno ispitati kandidate o njihovim karijerama, stru\u010dnim razmi\u0161ljanjima, moralnim na\u010delima i op\u0107enito pogledima na svijet, kako bi se javnost \u0161to bolje upoznala s kandidatima. Me\u0111utim, iako ova analiza kandidata zaista poma\u017ee gra\u0111anima da upoznaju svoje budu\u0107e suce Vrhovnog suda, na kraju odluka ipak pada na onu stranu koja ima ve\u0107inu u Senatu i tako postaje \u010dista politi\u010dka odluka (Filip Zima, Pozadina politi\u010dkih previranja oko Vrhovnog suda SAD-a, Pozadina politi\u010dkih previranja oko Vrhovnog suda SAD-a \u2013 narod.hr, 24.3.2021.).<\/p>\n\n\n\n
OSIJEK PRO BONO, o\u017eujak 2021. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi. Redovni su op\u0107inski i \u017eupanijski sudovi, dok su specijalizirani upravni i trgova\u010dki sudovi te Visoki trgova\u010dki sud, Visoki upravni sud, Visoki prekr\u0161ajni sud i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Vrhovni je sud Republike Hrvatske \u010dlankom 116. Ustava RH definiran kao najvi\u0161i sud u Republici Hrvatskoj. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[217,220,219,218],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1172"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1172"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1173,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1172\/revisions\/1173"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}