Kada se u dru\u0161tvu pojavi novi i do sada nepoznati virus koji je potencijalno opasan za pojedince, dakle virus na koji nitko nije imun te koji svaku osobu mo\u017ee u\u010diniti \u017ertvom uobi\u010dajeno se ra\u0111a strah. Strah je u uobi\u010dajena i sveprisutna pojava, me\u0111utim, ako nije kontroliran, strah mo\u017ee imati ozbiljne posljedice i eskalirati u nepo\u017eeljnom smjeru.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je stigmatizacija?<\/p>\n\n\n\n
Zagreba\u010dko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo stigmatizaciju definira kao proces pridavanja negativnih obilje\u017eja drugoj osobi temeljem odre\u0111ene karakteristike. Kroz dugu povijest svjedoci smo u\u010destalog stigmatiziranja osoba temeljem raznih obilje\u017eja kao \u0161to su boja ko\u017ee, spol, nacionalnost i dr. U tom vremenu, smisao pridavanja stigme pojedinoj osobi bio je percipirati tu osobu kao manje vrijednim \u010dlanom dru\u0161tva koji je, posljedi\u010dno bio degradiran i isklju\u010divan iz zajednice. Ovakvo stigmatiziranje rezultira diskriminacijom.<\/p>\n\n\n\n
Zakonom o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine br. 85\/2008, 112\/2012) svaki pojavni oblik diskriminacije je strogo zabranjen! To zna\u010di da je zabranjena i diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja, odnosno u vremenu pandemije, diskriminacija temeljem predod\u017ebe o zdravlju druge osobe. Upravo se u ovom podru\u010dju javlja obveza dr\u017eave osigurati ostvarivanje zdravstvene za\u0161tite, sve kako zdravstveno stanje ne bi bilo prepreka za ostvarivanje ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n
U trenutnoj situaciji u kojoj se svijet nalazi, a koja se odnosi na pandemiju COVID \u2013 19, svakim danom svjedoci smo stigmatizacije i diskriminacije na temelju predod\u017ebe o ne\u010dijem zdravstvenom stanju. U ovakvim situacijama nerijetko dolazi i do okrivljavanja \u017ertve. UNICEF-ov Modul 11, koji se odnosi na borbu protiv diskriminacije i stigmatizacije navodi kako se okrivljavanjem \u017ertve poja\u010dava diskriminacija te rastu predrasude. U medijima \u010desto \u010dujemo izjave poput : \u201eSami su si krivi \u0161to su se zarazili\u2026\u201c, \u201eZarazio se jer ne odr\u017eava higijenu\u2026\u201c, \u201eAko je radila izvan RH, ne treba joj dopustiti povratak obitelji\u2026\u201c i sl. Mehanizam okrivljavanja \u017ertve nerijetko je sukus mnogobrojnih intervencija koje se ti\u010du ugro\u017eenih skupina, kao \u0161to su npr. akcije koje za cilj prvenstveno imaju mijenjanje obilje\u017eja grupa koje su izlo\u017eene riziku, umjesto mijenjanja okolnosti zbog kojih su takve grupe prvenstveno i ugro\u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to se javlja stigmatizacija?<\/p>\n\n\n\n
U situaciji kada postoji veliki strah i mogu\u0107nost od zaraze koronavirusom javljaju se tjeskoba i nesigurnost. Nesigurnost je rezultat nepoznavanja samog virusa, posljedi\u010dno i nepostojanja cjepiva, hodograma i modela zdravstvene skrbi koji sigurno rezultira izlje\u010denjem. U situacijama straha i nesigurnosti ljudi imaju iskonsku potrebu za\u0161tititi se od \u0161tetnih utjecaja te imati mogu\u0107nost vratiti kontrolu nad svojim \u017eivotom. Svaka osoba je potencijalna opasnost, posebice ona koja je zara\u017eena ili dolazi iz pandemijom zahva\u0107enog podru\u010dja. Me\u0111utim, problem nastaje i kada se diskriminira osobe koje su ve\u0107 preboljele zarazu ili su bili u samoizolaciji te vi\u0161e ne predstavljaju opasnost za druge.<\/p>\n\n\n\n
Svjedoci smo brojnih posljedica stigmatizacije koje se ne odnose samo na pojedinca nego se odra\u017eavaju i na cijelo dru\u0161tvo. S obzirom na to da se oboljele osobe suo\u010davaju s brojnim te\u0161ko\u0107ama, kao \u0161to je prvenstveno strah od bolesti, zatim i strah od stigmatizacije od strane zajednice, samim time dolazi i do nepovjerenja u cijeli sustav podr\u0161ke u kojem bi svaka osoba trebala imati mogu\u0107nost tra\u017eiti i dobiti pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Osoba koja je stigmatizirana mo\u017ee osje\u0107ati sram te samim time i skrivati potencijalne simptome kako bi izbjegla diskriminaciju. Ako osoba skriva simptome bolesti, dolazi do propu\u0161tanja pravovremenih preventivnih i lije\u010dni\u010dkih mjera, takva uzro\u010dno posljedi\u010dna veza utje\u010de i na kolektivno zdravstveno stanje cijele zajednice, a tako\u0111er utje\u010de i na emocionalno i mentalno zdravlje stigmatiziranih, tvrdi WHO.<\/p>\n\n\n\n
Kako sprije\u010diti stigmatizaciju?<\/p>\n\n\n\n
Kako bismo umanjili strah, nesigurnost, samim time onemogu\u0107ili stigmatizaciju i diskriminaciju, potrebno se educirali o novom koronavirusu, tra\u017eiti i dijeliti informacije koje su pru\u017eene od strane pouzdanih izvora, kao \u0161to su u ovom slu\u010daju WHO, HZJZ i Sto\u017eer civilne za\u0161tite Republike Hrvatske. Osim uloge stru\u010dnjaka, vrlo su va\u017ene i informacije koje prenose mediji te na\u010din na koji me\u0111usobno komuniciramo jer u dana\u0161njem vremenu internet oblikuje stavove drugih. Me\u0111utim, prilikom povla\u010denja razli\u010ditih informacija s interneta, dru\u0161tvenih i komunikacijskih mre\u017ea od presudne je va\u017enosti uspje\u0161no filtrirati informacije te uspje\u0161no razlu\u010diti kvalitetne od nekvalitetnih i neprovjerenih informacija.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno, moramo biti svjesni da svatko od nas mo\u017ee biti zara\u017een i mo\u017ee biti \u017ertva stigmatizacije i diskriminacije. Stoga ostanimo solidarni i udru\u017eeni u borbi protiv virusa!<\/p>\n\n\n\n
OSIJEK PRO BONO, svibanj 2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada se u dru\u0161tvu pojavi novi i do sada nepoznati virus koji je potencijalno opasan za pojedince, dakle virus na koji nitko nije imun te koji svaku osobu mo\u017ee u\u010diniti \u017ertvom uobi\u010dajeno se ra\u0111a strah. Strah je u uobi\u010dajena i sveprisutna pojava, me\u0111utim, ako nije kontroliran, strah mo\u017ee imati ozbiljne posljedice i eskalirati u nepo\u017eeljnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[20,135,134,133],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1037"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1037"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1038,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1037\/revisions\/1038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}