Svi se mi svakodnevno susre\u0107emo sa svojim i tu\u0111im autorskim djelima, no znamo li \u0161to su ona zapravo te koja su to prava koja svaki autor ima? Kao u\u010denici i studenti, susreli smo se s pisanjem seminara i zada\u0107a u kojima smo morali pravilno citirati odakle smo neki citat ili istra\u017eivanje preuzeli. Ista je situacija i ako preuzmemo ne\u010diju sliku ili video, sve su to autorska djela o kojima \u0107emo pisati u daljnjem tekstu. O preuzimanju autorskih sadr\u017eaja s internetskih stranica \u0107emo vi\u0161e pisati u sljede\u0107im objavama.<\/p>\n\n\n\n
\u0160TO JE AUTORSKO DJELO?<\/p>\n\n\n\n
Predmet autorskih prava je autorsko djelo. Stavak 1. \u010dlanka 5. Zakona o autorskim i srodnim pravima (NN 167\/03, 79\/07, 80\/11, 125\/11, 141\/13, 127\/14, 62\/17, 96\/18 ; u daljnjem tekstu: ZAP) definira autorsko djelo kao originalnu intelektualnu tvorevinu iz knji\u017eevnoga, znanstvenog i umjetni\u010dkog podru\u010dja koja ima individualni karakter, bez obzira na na\u010din i oblik izra\u017eavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije druk\u010dije odre\u0111eno. Stavak 4. istog \u010dlanka navodi kako je predmet autorskog prava autorsko djelo u cjelini, uklju\u010duju\u0107i i nedovr\u0161eno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela koji udovoljavaju kriteriju originalne intelektualne tvorevine. Zatim, \u010dlanak 9. stavak 2. ZAP-a ka\u017ee da autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu \u010dinom samog stvaranja autorskog djela. Dakle, na po\u010detku smo samog \u010dlanka spomenuli literaturu za \u0161kolu ili fakultet kao autorsko djelo. Samim \u010dinom pisanja te knjige ili znanstvenog rada, autoru tog djela pripada autorsko pravo iako ono mo\u017eda nije dovr\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n
SADR\u017dAJ AUTORSKIH PRAVA<\/p>\n\n\n\n
Autorskim pravom \u0161tite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovog autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovog autorskog djela (druga prava autora), obja\u0161njava stavak 2. \u010dlanka 13. ZAP-a. U stavku 3. istog \u010dlanka obja\u0161njeno je kako za svako kori\u0161tenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije druk\u010dije odre\u0111eno. Naknada se odre\u0111uje kao cijena kori\u0161tenja u privatnopravnom odnosu.<\/p>\n\n\n\n
Moralna prava autora uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n
a) pravo prve objave – odre\u0111ivanje ho\u0107e li, kada, gdje, kako, i pod kojim uvjetima njegovo a.d. biti prvi puta objavljeno<\/p>\n\n\n\n
b) pravo na priznanje autorstva – stvara drugima du\u017enost naznake autora kod javnog kori\u0161tenja a.d., ukoliko je to mogu\u0107e, te autor nije izjavio kako ne \u017eeli biti nazna\u010den<\/p>\n\n\n\n
c) pravo na po\u0161tivanje autorskog djela i \u010dast ili ugled autora – mogu\u0107nost autora da se usprotivi deformiranju, saka\u0107enju i sli\u010dnoj izmjeni svojega a.d., te uni\u0161tenju kao i svakom kori\u0161tenju a.d. na na\u010din koji ugro\u017eava njegovu \u010dast i ugled<\/p>\n\n\n\n
d) pravo pokajanja – opoziv prava na iskori\u0161tavanje njegova a.d., te njegovog daljnjeg kori\u0161tenja ako bi ono \u0161tetilo njegovoj \u010dasti i ugledu; uz to je autor du\u017ean popraviti \u0161tetu osobi kojoj opoziva pravo<\/p>\n\n\n\n
Nabrojana prava se u istom redoslijedu mogu prona\u0107i u \u010dlancima 14. do 17. ZAP-a. Neka od imovinskih prava autora bila bi:<\/p>\n\n\n\n
a) pravo umno\u017eavanja – isklju\u010divo pravo izrade autorskog djela u jednom ili vi\u0161e primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku.<\/p>\n\n\n\n
b) pravo distribucije – isklju\u010divo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi na\u010din te njihova nu\u0111enja javnosti u tu svrhu;<\/p>\n\n\n\n
c) pravo iznajmljivanja – davanje na kori\u0161tenje izvornika ili primjeraka djela u ograni\u010denom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.<\/p>\n\n\n\n
d) Pravo prerade – isklju\u010divo pravo na prevo\u0111enje, prilago\u0111avanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela.<\/p>\n\n\n\n
Neka od drugih prava autora bila bi:<\/p>\n\n\n\n
a) pravo na naknadu za javnu posudbu – pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je dopu\u0161tena daljnja distribucija, posu\u0111uju posredovanjem javnih knji\u017enica<\/p>\n\n\n\n
b) op\u0107enito pravo slije\u0111enja – ako se izvornik likovnog djela preprodaje, pravo autora na odgovaraju\u0107i udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otu\u0111enja od strane autora<\/p>\n\n\n\n
c) pravo zabrane javnog izlaganja – autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otu\u0111enja izvornika ili primjeraka toga djela, zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti<\/p>\n\n\n\n
\u0160TO MOGU U\u010cINITI UKOLIKO NETKO NEOVLA\u0160TENO KORISTI MOJE AUTORSKO DJELO?<\/p>\n\n\n\n
Prema stavku 2. \u010dlanka 172. ZAP-a, nositelj prava iz ovog zakona, koje mu je protupravno povrije\u0111eno, ima pravo na za\u0161titu tog prava. Stavak 2. tog \u010dlanka navodi kako je, protiv osobe koja je njegovo pravo povrijedila, nositelj tog prava ovla\u0161ten na:<\/p>\n\n\n\n
a) zahtijevanje prestanka radnje koja pravo vrije\u0111a i propu\u0161tanje takvih ili sli\u010dnih radnji ubudu\u0107e (prestanak uznemiravanja)<\/p>\n\n\n\n
b) popravljanje nanesene \u0161tete (naknada \u0161tete)<\/p>\n\n\n\n
c) pla\u0107anje naknade za neovla\u0161teno kori\u0161tenje<\/p>\n\n\n\n
d) pla\u0107anje zakonom odre\u0111enog penala<\/p>\n\n\n\n
e) vra\u0107anje ili nakna\u0111ivanje svih koristi koje je bez osnove stekla od povrije\u0111enog prava (vra\u0107anje ste\u010denog bez osnove)<\/p>\n\n\n\n
f) utvr\u0111enje u\u010dinjene povrede<\/p>\n\n\n\n
g) objavu pravomo\u0107ne presude kojom je sud, makar i djelomi\u010dno, udovoljio zahtjevu usmjerenom na za\u0161titu prava iz ovoga Zakona.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, treba napomenuti kako i Kazneni zakon (NN 125\/11, 144\/12, 56\/15, 61\/15, 101\/17, 118\/18, 126\/19; u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) propisuje odre\u0111ena kaznena djela u glavi dvadeset i sedmoj, koja se bavi intelektualnim vlasni\u0161tvom, pojam pod koji svrstavamo i autorska prava. Npr. Ako bi objavili ili koristili tu\u0111e autorsko djelo pod krivim imenom, svojim ili imenom neke druge osobe ili dopustili da se to u\u010dini; kao i kad bi unijeli dijelove tu\u0111eg autorskog djela u svoje s ciljem pribavljanja koristi ili nano\u0161enja \u0161tete – na prijedlog o\u0161te\u0107enika ili druge zainteresirane osobe bili bi izlo\u017eeni kaznenom progonu, predvi\u0111ena je kazna zatvora do jedne godine (\u010dlanak 284. Kaznenog zakona).<\/p>\n\n\n\n
DR\u017dAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNI\u0160TVO<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavni zavod za intelektualno vlasni\u0161tvo je dio nacionalnog sustava intelektualnog vlasni\u0161tva koji svojim radom priznaje i registrira prava industrijskog vlasni\u0161tva, izra\u0111uje propise i razvija nacionalni sustav intelektualnog vlasni\u0161tva te pru\u017ea informacije i savjetodavne usluge iz svog djelokruga. Statistika predanih zahtjeva za stjecanje industrijskog vlasni\u0161tva pri navedenom zavodu prikazuje da je samo u 2020. godini zaprimila zahtjeve za 468 doma\u0107ih i stranih \u017eigova, 39 patenata te 26 industrijska dizajna. Zavod tako\u0111er ima web stranicu putem koje se bilo koja osoba u svakom trenutku mo\u017ee jednostavno informirati o autorskim pravima i srodnim pravima, pretra\u017eiti njihovu online bazu te u bilo kojem trenutku mo\u017ee putem sustava e-Gra\u0111ani prijaviti industrijsko vlasni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
OSIJEK PRO BONO, svibanj 2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svi se mi svakodnevno susre\u0107emo sa svojim i tu\u0111im autorskim djelima, no znamo li \u0161to su ona zapravo te koja su to prava koja svaki autor ima? Kao u\u010denici i studenti, susreli smo se s pisanjem seminara i zada\u0107a u kojima smo morali pravilno citirati odakle smo neki citat ili istra\u017eivanje preuzeli. Ista je situacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19],"tags":[132,102,131,130],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1035"}],"collection":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1035"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1035\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1036,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1035\/revisions\/1036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/klinika.pravos.unios.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}